Konzultantska kuća Deloitte predstavila je istraživanje prema kojemu Hrvati posjeduju prosječno jednaki broj pametnih telefona kao što je slučaj i u Zapadnim zemljama. Analiza je rađena na reprezentativnom uzorku online populacije, koja čini 60 posto ukupnog stanovništva Hrvatske, a rezultati pokazuju znatna odstupanja od trendova u EU. O istraživanju smo ragovarali s Lukom Baranovićem, menadžerom u Odjelu poslovnog savjetovanja Deloittea.

Koliko su Hrvati skloni pametnim telefonima, a koliko ipak preferiraju one klasične?
Podaci pokazuju da 45 posto online korisnika u Hrvatskoj ima smartphone. To je visoka penetracija koja je na razini visoko razvijenih zemalja. Slična situacija je i s tabletima koje koristi devet posto ispitanika. No, istodobno se ti telefoni koriste za sam internet puno manje nego što bi se to moglo očekivati. Na primjer, 42 posto ljudi koji imaju pametni telefon nikada nije na njega instaliralo niti jednu aplikaciju, čak niti megapopularnu igricu "Angry birds". To znači da većina građana koristi takav telefon samo za govorne usluge i SMS. Čak polovica onih koji se spajaju na internet zbog pretraživanja ili društvenih mreža, to rade preko wi-fija. Dakle, imamo smatrphone, ali se njima slabo spajamo na internet.

Koji je razlog za to?
Interes korisnika. Istraživanje agencije Nielsen iz 2010. godine pokazuje da su Hrvati peti u svijetu po gledanju televizije. Svjetski prvaci su Srbi s 5,39 sati dnevno, a ispred nas su Makedonci, Amerikanci i Grci. Hrvati u prosjeku gledaju televiziju 4,49 sati na dan. Znači da interes za online sadržajima postoji. Nakon toga su pokrenute analize koje su pokazale da Hrvate ipak zanima internet i sadržaj na njemu, no da se radi uglavnom o društvenim mrežama. Čak je 36 posto građana na Facebooku, a što je puno više od europskog prosjeka koji je 30 posto. Veću penetraciju ove društvene mreže imaju i zemlje regije – Makedonija s 47 posto i Srbija sa 46.

Da li su za takvu situaciju djelomično odgovorni i telekomi koji ne nude adekvatnu uslugu?
Hrvatska ima vrlo kvalitetnu infrastrukturu u mobilnoj telefoniji koja, za razliku od mnogih zemalja, nije preopterećena. Činjenica je da svi operateri nude vrlo povoljne pakete u kojima je internet promet jeftin, i najčešće dovoljan. No, analiza pokazuje da na odluku kupaca koji žele novi mobitel, u čak 29 posto slučajeva zanima kvaliteta i cijena paketa glasovnih tarifa i SMS-a. Nakon toga dolazi cijena samog uređaja. Tek na kraju, u 17 posto slučajeva, kupcima je bila važna cijena internet prometa. To pokazuje da građanima pristup internetu putemsvojih mobilnih uređaja nije pri vrhu prioriteta.

Što se može učiniti da se popularizra korištenje mobilnog interneta?
Educirati građane da uvide prednosti i koristi korištenja tih tehnologija. Dakle, ljudi imaju smatrphone, postoji infrastruktura, a opet se sve koristi jako malo. Problem nije kako koristiti, nego zašto koristiti. Percepcija vezana uz benefite od korištenja takvih usluga još nije dovoljno razvijena. S druge strane, internet promet je za prosječnog čovjeka popriličina enigma jer se megabajti i gigabajti ne mogu racionalno kvantificirati u minutama ili komadima SMS-a koji se pošalju. Korisnička percepcija je da se radi o nečemu skupom.  Za primjer, pitali smo korisnike da li bi im bilo prihvatljivo korištenje aplikacija ili usluga po fiksnoj pretplati. Čak 34 posto ih je reklo da bi im to bilo super.

Gdje vidite mogućnost za veće korištenje pametnih telefona u neke poslovne svrhe?
Mobilno bankarstvo, maloprodaja i e-zdravstvo su svakako najpotentniji sektori. No, to nije jednostavno pitanje jer ovisi o nizu okolnosti, u konačnici opet se vraćamo na percepciju korisnika koliko im to treba i koliko će ih to koštati. Kod nas prevladava i poprilično nepovjerenje prema elektronskom plaćanju s karticama. Kao primjer mogu navesti zanimljivost da su najčešći korisnici online kupnje trudne žene. Obitelji s malom djecom, koje imaju tehnička znanja i odgovarajuću infrastrukturu, često počnu jako cijeniti blagodati da nešto naruče iz kreveta i da im to netko dostavi.

Koliko Hrvati generalno koriste mobitele?
Penetracija mobitela u Hrvatskoj je vrlo visoka, negdje oko 120 posto. Dakle, imamo više od pet milijuna mobitela. Zanimljivo je da se u 30 posto slučajeva radi o nekoj verziji standardnih telefona, a na 21 posto su se popeli smartphoni. Fascinantno je da u našoj zemlji zapravo ne postoji razlika između privatnog i poslovnog telefona. U zapadnim zemljama je uobičajeno da se privatni mobitel koristi za privatne razgovore, a službeni za poslovne. U Hrvatskoj je situacija da ljudi koriste uglavnom jedan mobitel – službeni, ako su ga dobili na poslu, ili pak privatni ako nisu, i to za sve.

Da li postoje kakve procjene o broju i vrsti smartphonea?
Trend je da se na tržištu pojavljuje sve više jeftinih smartphonea i da više za pristup internetu ne morate imati neku "top klasu" po visokoj cijeni. Očekujem da će se taj trend nastaviti. O konkretnom broju i vrsti takvih telefona je jako teško govoriti. Operateri nerado izlaze s takvim podacima. S druge strane, mnogi nabavljaju telefone u inozemstvu, prvenstveno zbog niže cijene, i onda je još teže utvrditi koliko je točno i kakvih pametnih telefona u opticaju.

Kakva je situacija s pokrivenošću kvalitetnom Broadband mrežom?
Mi imamo kvalitetnu mrežu s kojom je pokrivena čitava Hrvatska. No, zbog turizma smo specifična zemlja. Nije ista situacija tijekom zime i u jeku turističke sezone. Naravno da ne može biti, npr. na Braču, ista situacija u veljači, kada je na baznu stanicu zakačeno samo lokalno stanovništvo , i u kolovozu kada na tom otoku borave i turisti. No, ako izuzmemo takve turističke vrhunce, smatram da s infrastrukturom nemamo problema.

U zadne vrijeme se sve više govori o LTE tehnologiji i 4G mrežama. Kakva očekivanja imate od toga?
Činjenica je da je LTE tehnologiju u Hrvatsku došla zbog investicijskog ciklusa samih operatera i zbog trenutnih potreba tržišta. Tehnologija je već sada dostupna.Problem je još relativno mali broj mobilnih telefona koji podržavaju takve usluge. No, glavni problem je i ovdje uvjeriti korisnike da im se isplati koristiti ovu savršeniju tehnologiju po višoj cijeni, a ako znamo da njih i dalje ugalvnom zanimaju samo govorne usluge i SMS. 

Način korištenja

Koji  sadržaji Hrvate najviše zanimaju na internetu?

Radi se uglavnom o zabavi. Naša analiza pokazuje da 84 posto online korisnika koristi internet za pregledavanje e-maila. Duštvene mreže posjećuju 70 posto korisnika, a za pretraživanje weba putem neke tražilice ga koristi gotovo 76 posto. Korištenje interneta u poslovne svrhe: bankarstvo, maloprodaja i sl. je ispod 30 posto.