Europska komisija ukinula je ove godine prethodnu (ex ante) kontrolu procesa javne nabave i ugovaranja projekata u pet programa, a uskoro bi trebala u još jednom, što je znak povjerenja u hrvatske vlasti koje su postigle velik napredak u pripremi i provedbi projekata sufinanciranih europskim novcem, kazao je u utorak u Zagrebu europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn.

Komisija je u siječnju ukinula ex ante kontrolu u tri programa na području regionalne politike – prometu, zaštiti okoliša i konkurentnosti, a u utorak u programima koji se odnose na prekograničnu suradnju i izgradnju kapaciteta, što je u nadležnosti Opće uprave za proširenje, dok bi do kraja mjeseca ex ante kontrola trebala biti ukinuta i za zapošljavanje odnosno razvoj ljudskih resursa.

"To znači da se Hrvatsku u određenoj mjeri već tretira kao punopravnu članicu Europske unije i prije pristupnja u srpnju", kazao je Hahn u zajedničkoj izjavi za novinare s ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Brankom Grčićem.

"Da upotrijebim aeronautički izraz, Hrvatska leti sama, ali u izvanrednim situacijama uvijek možete nazvati i reći 'Bruxelles, imamo problem' i bit ćemo vam na raspolaganju", kazao je.

Hahn je istaknuo da je Hrvatska u pripremi i provedbi projekata sufinanciranih europskim novcem postigla "velik napredak" te pozvao hrvatske vlasti da nastave jačati administrativne kapacitete, osobito na lokalnoj i regionalnoj razini, kako bi u potpunosti iskoristile alocirani novac.

"Potrebno je osigurati da hrvatski narod što je moguće prije osjeti koristi u smislu gospodarskog rasta i zapošljavanja", kazao je Hahn.

Europska unija predvidjela je za Hrvatsku u proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. 11,7 milijarda eura, od čega na kohezijsku politiku otpada nešto više od osam milijardi eura.

Kao još jednu dobru vijest, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić istaknuo je da je Hrvatska u nedavnim pregovorima Europske unije o novom višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje od 2014. do 2020. uspjela izboriti tzv. pravilo N+3, što znači da će sredstva iz europskih fondova moći koristiti u godini u kojoj je ugovor potpisan i još tri dodatne godine, a to će pravilo vrijediti i za sve ostale države članice.

Kada je riječ o jačanju kapaciteta za povlačenje europskih sredstava, Grčić je kazao da proces zapošljavanja novih ljudi na tim poslovima teče dobro. U tijeku je 138 natječaja, uskoro će ih biti raspisano još 70-ak, a 30-ak ljudi već je zaposleno, kazao je.

Hrvatska, po njegovim riječima, u idućih godinu i pol dana planira ugovoriti projekte ukupne vrijednosti četiri milijarde kuna te pokrenuti pripremu čitavog niza drugih projekata, za što je predviđeno 350 milijuna kuna.

U različitom stupnju pripremljenosti trenutačno su projekti ukupne vrijednosti 20 milijardi kuna, kazao je.

Europska komisija nedavno je izradila dokument u kojem je iznijela svoje poglede o tome na koja bi se područja Hrvatska trebala usredotočiti u povlačenju sredstava iz europskih fondova u sedmogodišnjem proračunskom razdoblju 2014.-2020., a koji služi kao osnova za početak dijaloga s vladom koja do kraja godine treba pripremiti okvirni dokument za izradu programa, koji će se sufinancirati europskim novcem.

Riječ je o dokumentu koji se izrađuje za svaku državu članicu i kojim Komisija započinje pregovore sa svakom pojedinom članicom. Rezultat tih pregovora je Sporazum o partnerstvu, okvirni dokument koji pripremaju nacionalne vlasti u kojem se utvrđuju glavna područja koja treba financirati iz Kohezijskog i strukturnih fondova Europske unije.

Komisija je izdvojila četiri tematske cjeline na koje bi Hrvatska trebala usmjeriti glavninu europskih sredstava koja će joj biti dostupna unutar sljedećeg sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja: jačanje konkuretnosti gospodarstva; poticanje zapošljavanja, poboljšanje obrazovnog sustava i smanjenje siromaštva; očuvanje okoliša i prirodnih resursa te jačanje administrativnih kapaciteta i veća uključenost civilnog sektora.

Po Grčiću, hrvatski prioriteti će biti obnova prometnih pravaca, ponajprije željezničkih pruga, u što će biti uložene stotine milijuna eura (npr. pruga od Rijeke do Botova, koridor 10 do Zagreba do granice sa Srbijom), zatim desetak regionalnih odlagališta otpada, deseci projekata vodovoda i odvodnje, projekti poticanja malog i srednjeg poduzetništva i inovacija te poticanje zapošljavanja i obrazovanja.