Ekonomisti iz Privredne banke Zagreb, Marko Škreb i Ivana Jović, nedavno su kao uzor Hrvatskoj preporučili Latviju, i to pozivajući se na članak poznatog analitičara Andersa Aslunda, piše Novi list.
Aslund je zaključio da su zemlje europskog sjevera danas zdrave, dok zemlje na jugu i dalje pate boreći se krizom. Za usporedbu je uzeo Latviju i Grčku. Dok je Grčka mjere štednje provodila nedovoljno, sporo i zakašnjelo, vlada u Rigi provela je snažnu proračunsku štednju, otpustila 30 posto državnih službenika, a plaće im smanjila za 25 posto, što je potaknulo konkurentnost gospodarstva i njegov oporavak, pa Latvija vraća povjerenje stranih kreditora.
Međutim, drastične mjere štednje dovele su tu zemlju u teške socijalne posljedice i u demografsku katastrofu. Latvija je prije dva desetljeća imala 2,7 milijuna stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine samo dva milijuna. Više od četvrtine stanovništva iselilo se iz zemlje, a emigracija se ubrzala osobito od početka krize.
Američki ekonomisti Jeffrey Sommers i Michael Hudson, koji su svojedobno bili savjetnici vlade u Rigi, ali joj nisu preporučili drastičnu štednju, upozorili su da je priča o uspjehu Latvije zapravo 'Potemkinovo selo' koje su oblikovali neoliberalni lobisti poput Andersa Aslunda, za potrebe uvjeravanja novinara i političara koji o Latviji malo znaju, piše Novi list. Sommers i Hudson kažu da se kao uspjeh te zemlje označava to što je Latvija sada doživjela rast, nakon što je od 2008. do 2010. godine njezin BDP potonuo 25 posto. Naglašavaju da je nakon tolikog srozavanja gospodarstva, rekordnog u svijetu, bilo neizbježno da ekonomija malo odskoči. Nezaposlenost je s 20 posto pala na 15 posto, i to zato što je 10 posto stanovništva nakon 2004., kad je Latvija ušla u EU, napustilo zemlju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Produktivnost rada je nikakva, a kontrole uopce nema. Porezni obveznik koji placa novac ima pravo nesto za to i dobiti. Bez ikakve sumnje, postoji jako veliki visak u javnom sektoru, kada zbrojite centralnu drzavu, lokalne jedinice, javna poduzeca itd. Necu uopce govoriti o tome kakav je kadar tamo…
Druga stvar je da je neprirodno da oni koji placaju javni sektor sami imaju tako manju placu od njih. Pogledajte taj jaz, koji raste.
No problem je i druga potrosnja drzave. Subvencije su nam u udjelu GDPa astronomske, a proizvodnja hrane pada, brodogradnja je ostavila uzasan dug itd. Povlastene penzije… ima tu toga.
Poanta je da pogledate npr Slovacku, i pogledate kakva poreze na place imaju oni, a kakve mi. Kakav je porezni pritisak… i kakve su stope rasta i izvoz.
I iz same ekonomske teorije je jasno da ovaj porezni pritisak gusi svaki napredak privatnog sektora(no problem je i struktura potrosnje a ne samo stopa). U HR je isto problem sto cijeli teret pada na jako malen broj zaposlenih, a zbog takvih poreza, biti ce ih jos manje.
Pogledajmo to ovako-pdv 25%, uvode se novi porezi, porez na place je vec u nekim slucajevima i lijepo preko 50%(zbrojite sva davanja, i vise). Porezi na firme, uz sve, ima nebrojeno nameta… prirezi… s druge strane, usluge drzave koje su ionako lose, srozavaju se i dalje.
Cinjenica je da s ovakvim porezima i stanjem drzave(da je bar sve uredno i brzo, ajde), niti domaci, niti strani ulagaci nece doci. Ostaju nam jedino “drzavni” projekti koji bujaju dug a nemaju nikakav utjecaj na trajni razvoj. Ovako se jos mozemo kotrljati kratko, a onda slijedi stecaj drzave.
Nedavno je ministar priznao da se sad zaduzujemo i za kamate… problem je siri od samo sluzbenika, a to je ukupna potrosnja drzave koaj stvara neizdrzivi porezni pritisak. Kada predjemo 60% gdpa javnog duga, sa ovim kamatama, prakticno se tesko vratiti.
Pogledajte brojke koje govore da je ljudi koji rade u klasičnoj državnoj birokraciji relativno malo, oko 60.000.
60000 ljudi u državnoj upravi je realativno malo?!?!?!?!?
Pa jeste li se ikad upitali ŠTO RADI tih 60000 ljudi u zemlji od 4 ml stanovnika?
Nama treba 60000 ljudi da servisira naše potreb i to kako kažete bez vojske policije i drugog??????
Da radite u realnom sektoru i broj od realno potrebnih 20000 bio bi vam prevelik. Istina je da bar 40000 tih službenika kada bi radili kao u realnom sektoru na učinak i normu bio višak.
Uzmite samo 5000 zaposlenih u HZZ-u, broj nezaposlenih je danas 370000, kad podjelite broj zaposlenih u zavodu sa nezaposlenima to je 74 nezaposlena na jednog u zavodu, sjetite se da imate cca255 radnih dana ispada da jedan djeltanik HZZ-a ima cijela 3,4 radna dana da se posveti jednom jedinom nezaposlenom čovjeku?!?!?!?!?!?!?!
Istu matematiku napravite sa HZMO (3000 ZAPOSLENIH), HZZO (3000) itd VIŠKA DA GLAVA BOLI!!!!!!!!!!!!
Meni je to nekako sumnjivo. Ako je 10% ljudi otišlo, tada je i 10% potrošača manje. Ne možeš problem riješiti tako da makneš ljude. Tada nemaš ni potrošače.
Osim domaćih postoje i strani potrošači. Latvijski izvoz je 2011 porastao 28%, a u 2012 15%. Sad to usporedi sa podacima za Hrvatsku.
Ta fama o ogromnom broju drž. službenika je obična laž za za narod koju lansiraju političari kako bi pronašli krivca za svoje loše vođenje države i skrenuli bijes javnosti sa sebe na svoje podčinjene! To je kao da kažu da je kriva ruka koja je nekoga udarila, a ne glava koja joj je to naložila.
Pogledajte brojke koje govore da je ljudi koji rade u klasičnoj državnoj birokraciji relativno malo, oko 60.000. Druga stvar je što tu političari pribroje i policajce, medicinare, prosvjetare itd. pa taj broj naraste na 250.000!
Što se Estonije tiče, oni nakon smanjenja broja drž.službenika, a obzirom da imaju 3 puta manje stanovnika od RH, imaju sada proporcionalno isti % drž. službenika kao RH. Vjerojatno je isto i Latvijom.
Nije problem broj službenika nego (ne)kvaliteta njihovog (ne)rada. Zato treba vršiti pozitivnu selekciju kadrova, omogućiti napredovanje sposobnih umjesto podobnih, stručno usavršavanje itd.
Drž. službenici (zajedno s medicinarima, provjetarima…) čine zadnje ostatke srednjeg sloja u RH i taj sloj RH mora očuvati kako bi omogućila rast osobne potrošnje i novi ciklus ulaganja. Bez srednjeg sloja ova država je propala!
Uključite se u raspravu