Dio saborskih klubova i poslijepodne se usprotivio prijedlogu centralizacije upravljanja poljoprivrednim zemljištem, a dio oporbe protivi se i zabrani prodaje tog zemljišta, dok vladajući ističu da je riječ o zaštiti nacionalnog bogatstva.
Zabrani prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u ime HDZ-a se usprotivio Petar Čobanković.
Upozorio je da su jedinice lokalne samouprave napravile opsežan i skup posao na usklađivanju katastra i gruntovnice kako bi se zemljište moglo prodati. "Sada vi kažete – puj, pike, to sada ne važi i mi ćemo sada biti ti koji će odlučivati", rekao je Čobanković.
Usprotivio se i centralizaciji u odlučivanju putem Agencije za poljoprivredno zemljište, što smatra "još jednim pokušajem kako još više osiromašiti i marginalizirati ruralne krajeve".
Centralizaciji raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem protivi se i Giovanni Sponza (IDS), koji smatra da će zakon dodatno usporiti zakup poljoprivrednog zemljišta. "Čekamo zakon, čekamo pravilnik… proći će cijeli mandat, a da nećemo dodijeliti ni jedan hektar zemljišta", upozorio je Sponza.
Predložio je da se procedura zakupa zemljišta pojednostavi i dade u nadležnost gradovima i općinama, ističući kako "argumenti pokazuju da je državna uprava dosad bila usko grlo provođenja zakona, a ne jedinice lokalne samouprave".
"Kako će netko iz Agencije za poljoprivredno zemljište, pa da je i moralan i stručan, iz ureda odlučivati o davanju zemlje u zakup, a da nije bio na terenu niti je zemlju vidio", upitao je Sponza.
Mile Horvat (SDSS) ocijenio je da predlagatelj ima pravo centralizirati odlučivanje i zabraniti prodaju poljoprivrednog zemljišta.
"Do sada se zemlja dijelila šakom i kapom i onima koji sa zemljom nikad nisu imali veze, ali su bili u krugu u kojem se na popularan i lak način moglo doći do velikih površina. Sada nam se kroz ovaj zakon servira konzervativni koncept, u kojem se želi spriječiti daljnja prodaja i uspostaviti administrativna kontrola nad zemljištem, što je čista centralizacija, ali i pravo i vizija predlagatelja", rekao je Čobanković.
Upozorio je, međutim, da bi podkapacitiranost Agencije za poljoprivredno zemljište mogla ugroziti provedbu zakona.
Horvat je zatražio da se prvenstvo kod davanja zemljišta u zakup dade obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kako bi ih se na taj način ojačalo i pripremilo za ulazak u EU.
Upozorio je da bi, u protivnom, svu zemlju mogli dobiti veliki subjekti, a kao primjer je naveo Trpinju, u kojoj je VUPIK kupio 2200 hektara zemlje. "Selo ostaje bez zemlje, a kombinat ne samo da ne povećava broj zaposlenih, nego i otpušta zaposlene", ustvrdio je Horvat.
Vladimir Bilek (HNS) smatra, pak, da se predloženim zakonom "završava priča s prodajom državnog zemljišta i ono se kao nacionalno blago od sada može dobiti samo u zakup".
Ocijenio je, međutim, da bi u povjerenstvima koja Agenciji predlažu dodjelu zakupa trebala biti dva predstavnika lokalne samouprave, a samo jedan predstavnik države, umjesto obrnuto.
Nakon gotovo sedmosatne rasprave po klubovima, Sabor je prešao na pojedinačnu raspravu o prijedlogu zakona o poljoprivrednom zemljištu, za koju se prijavilo 26 zastupnika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu