Velika Gorica je još 2008. godine iskoristila sredstva EU te uspješno promijenila sustav odlaganja otpadom. Na 10 velikogoričkih lokacija postavljeni su tzv. 'zeleni otoci' s podzemnim spremnicima za papir, staklo i plastiku, a i četiri godine poslije spremnici nisu uništeni ili zanemareni, piše Večernji list. 

'Ovaj sustav pokazao se izuzetno kvalitetnim, jer više nema kopanja po kontejnerima niti prevrtanja, jer su oni velikim dijelom ukopani pod zemlju. Također, zbog kvalitetnog sustava zatvaranja, nema širenja neugodnih mirisa, a građani su zadovoljni i privlačnim izgledom kontejnera, koji su se odlično uklopili u urbanu sredinu', kazali su za Večernji iz Ureda velikogoričkog gradonačelnika. To je primjer iz kojeg bi zagrebačka Čistoća mogla naučiti, navodi Večernji list,  iako se čini kako pomaka prema podzemnim spremnicima nema, jer Zagrebački holding svake godine naruči tisuće novih kanti uvijek od istog proizvođača, tvrtke Gradatin. Tako je prošle godine u srpnju Čistoća naručila 11 tisuća novih kanti za 3,2 milijuna kuna, jer su te godine zbog oštećenja zamijenili čak 3453 kante, iako je na lageru ostalo još kanti, od 60 tisuća njih naručenih 2010. godine, a koje su plaćene 11 milijuna kuna.

Prije nego je Velika Gorica uvela 'zelene otoke', Čakovec je još 2005. uveo razvrstavanje otpada i podzemne spremnike, a danas taj grad od 16 tisuća stanovnika ima čak 45 posto manje komunalnog miješanog otpada. 'Kad bismo još malo bolje obrazovali ljude, vjerujem da bismo mogli odvajati i 70 posto otpada', smatra Saša Avirović iz Čakoma, tamošnjeg komunalnog poduzeća.