Za tehničku pripremu 32 regionalna razvojna projekta koji bi trebali biti naši pilot-projekti za strukturne fondove EU, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU već neko vrijeme plaća konzultante, a platit će i veći dio troškova projektno-tehničke dokumentacije. No, još nije jasno kako će općine, gradovi, županije i razvojne agencije, koji su nositelji projekata, zapravo doći do novca za vlastito sufinanciranje projekata. Kako saznajemo, u suradnji s Ministarstvom financija tek se razrađuje model nacionalnog sufinanciranja provedbe projekata. Kroz to će se, kaže nam zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova Jakša Puljiz, "definirati uloga pojedine razine vlasti u financiranju provedbe EU projekata". U međuvremenu je početkom veljače objavljen novi javni poziv za dostavu ideja regionalnih razvojnih projekata kojima će država također, budu li u lipnju među odabranima, platiti konzultantske usluge i 80% troška projektno-tehničke dokumentacije. Ti projekti mogu biti investicijske vrijednosti od tri do čak 50 milijuna eura.

Priprema 75 mil. kuna i 10 mil. eura
Za prijavu na natječaje za europske strukturne fondove početkom ljeta trebala bi većina projekata iz prve runde biti spremna otprilike do lipnja; oni koji ne budu besprijekorni, bit će odgođeni za neku drugu priliku. Država je za pripremu već potrošila 30 milijuna kuna, ove godine je predvidjela još 45 milijuna kuna (i 10 milijuna eura iz EU). No, kako je pokazala naša mala anketa, lokalni čelnici koji su se javili na prvi javni poziv za prijavu projekata uglavnom ne znaju kako će radove pokrenuti ako pobijede na natječaju, osim ako ih i u toj fazi ne podmaže državni proračun. Jedni takav rasplet spokojno čekaju, uvjereni da će se država za njih pobrinuti, a drugi, oni malo poduzetniji, potegnuli su do Slovenije kako bi se raspitali o modelu koji se tamo primjenjuje u povlačenju novca iz strukturnih fondova za razvojne projekte. Pomutnju i problem izaziva, među ostalim, to što novac iz EU u principu ne dolazi unaprijed (i na kraju se radi o potpori od oko 50% vrijednosti investicije, ostalo treba namaknuti nositelj projekta), a lokalne samouprave i razvojne agencije novca za pokretanje velikih investicija uglavnom nemaju i nisu niti sposobne dizati kredite. Logično je stoga i pitanje: hoće li projekti, ukupno teški oko 500 milijuna eura (vrijednosti od tri do 20 milijuna eura), unatoč svim dosadašnjim pripremama – neslavno propasti?

Istraživali smo i napokon, nakon niza gluhih telefona i poluinformacija, saznali: za regionalne razvojne projekte poput spomenutih, korisnici zapravo i ne trebaju unaprijed osigurati cijeli ili veći iznos investicije i potom čekati povrat od 50% vrijednosti iz EU. Takav će zahtjev morati ispuniti samo poduzetnici kada će za svoje privatne projekte aplicirati za EU bespovratne potpore. Mario Čelan, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta iz Novske, potegao je do Slovenije kako bi iz prve ruke saznao kakav model tamo primjenjuju te da vjerojatno sličan može očekivati i u Hrvatskoj. Nakon toga je zaključio da će ipak moći realizirati svoj projekt izgradnje edukacijsko-inovacijskog centra vrijedan 15 milijuna eura, a mogli bismo ga opisati kao "revolving kredit". On ne očekuje državno sufinanciranje, a iz razgovora koje je vodio u Deželi shvatio je da za financiranje projekta mogu dići manji kredit, od primjerice milijun kuna, nakon čega bi svaki mjesec dokumentaciju, tj. račune dostavljali nadležnim državnim tijelima koja upravljaju EU fondovima te na temelju toga dobivali povrat novca. Sredstva je, kaže, zapravo moguće povlačiti u etapama. "Tako bi stalno vrtjeli isti novac", objašnjava nam princip koji mu se jako svidio.

Brzina isplata ključna za projekte
Zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova Jakša Puljiz na pitanje o modelu plaćanja projekata nam pak kratko odgovara: "Glavno je pitanje osiguranja nacionalnog učešća koje za većinu projekata iznosi između 20 i 30 posto. Predfinanciranje odnosno plaćanje računa dok se ne dobije povrat iz EU fondova nije značajan problem ukoliko osiguramo dovoljno brzo administriranje računa i isplatu sredstava iz proračuna Unije." Nadajmo se da je u pravu, i da će sustav biti brz. Mario Čelan naglašava kako projekt inače neće moći realizirati jer godišnji proračun Grada Novske iznosi 35 milijuna kuna. "Nama je to prvi projekt koji prijavljujemo za europske fondove i, vjerujte mi, imao sam sto pitanja na koja baš i nisam pronalazio odgovor", žali nam se. Je li dobro shvatio model po kojem će se moći financirati njegov i slični projekti, upitali smo ravnateljicu SAFU-a Natašu Mikuš Žigman i dobili načelnu potvrdu."Korisnici razvojnih projekata, koji donose i javnu korist, neće morati imati sav novac za projekt osiguran unaprijed te će u financiranju sudjelovati sa određenim postotkom jer će ostalo pokriti EU i državni proračun. Računi za obavljene radove, usluge i nabavke mogu se", tumači nam Nataša Mikuš Žigman, "u fazama slati na naplatu nadležnim državnim tijelima te će im iz središnje državne riznice potom stizati novac za naknadu nastalih troškova ili isplatu angažiranih izvođača, odnosno tvrtki koje će im pružati usluge i dobavljati potrebnu opremu".

Kako dalje napominje, u principu se radi o projektima koje bi država i inače poticala jer su razvojni i donose javnu korist, pa je logično da ih podrži i u ovom slučaju. Jasno je, naime, da male općine i gradovi nemaju novca da projekte sufinanciraju u 50-postotnom iznosu. Kako će formalno cijeli sustav funkcionirati ipak još nije detaljno propisano, pravilnici se izrađuju, pa zato i dolazi do nedoumica, kaže Mikuš Žigman.Najveći broj projekata koje država priprema za strukturne fondove, njih 20, odnosi se na izgradnju i adaptacije objekata turističke i kulturne infrastrukture. Općina Kijevo želi planinarski dom, Zadarska županija radi na projektu kojim se planira izgradnja arheološkog parka Asseria Nova u Podgrađu, a koji se procjenjuje na 9 milijuna eura. Osječko-baranjska županija pokušat će povući 9 milijuna eura za rekonstrukciju starog turskog puta, a koji uključuje i obnovu povijesne građevine te uređenje vidikovca. Ukupna vrijednost 20 projekta je 300 milijuna eura, dok se vrijednost 12 projekata izgradnje poslovne infrastrukture procjenjuje na 190 milijuna eura. Većina tih projekata predviđa izgradnju inovacijskih te tehnoloških centara.

Razrađuje se model nacionalnog sufinanciranja projekata

Jakša Puljiz, zamjenik ministra

Mali gradovi nemaju novca da projekte sufinanciraju s 50%

N. M. Žigman, ravnateljica SAFU

Poziv na drugu rundu

Lokalci, prijavite projektne ideje

Do 15. travnja rok je u kojem se mogu prijaviti nove regionalno-razvojne projektne ideje koje će, budu či izabrane, dobiti državnu pomoć za pripremu za EU fondove. Kako je objavljeno na web stranici www.mrrfeu.hr, projektna ideja mora se u potpunosti uskladiti s važećom prostorno-planskom dokumentacijom. Također, imovinsko-pravni odnosi za projekt moraju biti riješeni ili se moraju moći u potpunosti riješiti u razdoblju od najviše godinu dana. Javiti se mogu jedinice lokalne samouprave, javna tijela, trgovačka društva u većinskom javnom vlasništvu, turističke zajednice, gospodarske i obrtničke komore…

Načelnik općine Kijevo

'Novac? To ćemo tek dogovoriti'  

Ivan Stjepan Bajan, načelnik općine Kijevo u Kninu, koja je nositelj projekta izgradnje i opremanja planinarskog doma u Kijevu vrijednog 1,3 milijuna eura, priznaje da ne zna kako će svoj projekt financirati. "Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova će naći način kako će se to riješiti", smatra. "Pripremimo li svu dokumentaciju, što bi trebalo biti gotovo do kraja ljeta, to će biti dovoljna garancija na temelju koje ćemo u suradnji s Ministarstvom dogovoriti kako riješiti financiranje", ističe on.

Veleučilište Knin

Očekuje sredstva unaprijed

Da im je dobro pripremljen projekt dovoljan za apliciranje za strukturne fondove smatra i Marko Jelić, pročelnik za razvoj Veleučilišta u Kninu, koje je nositelj projekta izgradnje i opremanja Inovacijskog središta u Kninu vrijednog 10 milijuna eura. Iako je projekt Veleučilišta jedan od najbolje pripremljenih, ni oni novca za realizaciju nemaju. Jelić očekuje da će sredstva za realizaciju projekta iz strukturnih fondova dobiti unaprijed. "Pošto mi posjedujemo svu potrebnu dokumentaciju i po našim saznanjima ispunjavamo ostale parametre zadane pravilima za financiranje iz strukturnih fondova EU, namjera nam je iz tih fondova osigurati potrebna sredstva za izgradnju i opremanje Inovacijskog središta", odgovara nam.

Tehnička priprema

Angažirali četiri konzultanske kuće

Vođenje prve faze tehničke pomoći – razrade investicijskog ciklusa – radile su četiri konzultantske tvrtke: Studio XL iz Splita, Gin Company iz Zadra, Investinženjerin i Studio A (dio GI grupe) te Institut IGH iz Zagreba. Njihov je zadatak bio analizirati postojeće stanje dokumentacije, procijeniti mogućnost realizacije projekta te izraditi hodogram budućih aktivnosti i rokova realizacije projekata. Posao su radili od sredine rujna do kraja prosinca prošle godine. Ministarstvu su dostavili tri fazna te završno izvješće, ali kakva je procjena projekata nakon te prve faze iz MRRFEU nismo dobili odgovor. Odgovor na to pitanje, kažu, možemo dobiti jedino od nositelja projekata. Ništa bolje nismo prošli ni u tvrtki Studio XL koja je radila na čak 17 projekata. Nenad Kondža, direktor Studia A, tvrtke koja je radila na četiri projekta, ističe pak da su svi na kojima su radili kvalitetni s prostornog aspekta. Gospodarski aspekt nije komentirao napomenuvši kako je on predmet procjene drugih stručnjaka. Nenad Šužberić, direktor Gin Company iz Zadra, pak ističe "globalno gledajući, svi osim projekta Veleučilišta u Kninu, koji jedini ima gotovu svu dokumentaciju, nemaju pripremljenu projektnu dokumentaciju".  

Najave

7. veljače
Europsko vijeće 
Sastanak o dogovoru za višegodišnji  financijski okvir EU 2014.- 2020., Bruxelles

15. veljače
Twinning Light
Svečanost zatvaranja Twinning Light projekta "EURES usluge prema poslodavcima" financiranog iz EU programa IPA 2008, s početkom u 10 sati u prostorijama Informacijskog centra EU, Trg žrtava fašizma 6, Zagreb