Piše: Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke EU PROJEKTI
Tijekom posljednjih godina slušam žalopojke brojnih potencijalnih korisnika EU fondova o tome kako su platili konzultante koji nisu odradili svoj posao ili ga nisu odradili dobro. Možda bi najpravednije bilo reći da ga nisu odradili u skladu s očekivanjima klijenta.
U takvim situacijama klijent je ljut na svog, sad već bivšeg, konzultanta, zbog čega očekuje da će novi konzultant svoje usluge obavljati bez naknade jer ga je ovaj prvi „vukao za nos“ili je toliko rezigniran da odustaje od svake mogućnosti korištenja EU fondova., što je, složit ćete se, šteta ukoliko postoji projektni i razvojni potencijal.
Takve su situacije česte u poslovanju u Hrvatskoj, nisu nužno karakteristične za sektor EU konzultanata, ali mi ćemo se zadržati baš u ovom sektoru.
Zapamtite da vaš konzultant može biti kakav god hoće. Može kasniti na sastanke, ne javljati se danima pa čak i tjednima ili vam može naplaćivati usluge, iako zna da nemate šanse za dobivanje sredstava, ali tko snosi odgovornost za to što surađujete – on ili vi?
Naravno, vi i to je ono što korisnike često ljuti jer si ne žele priznati da se nisu baš potrudili oko toga da saznaju reference svog konzultanta, a konzultanti za EU fondove u zadnje vrijeme niču kao gljive poslije kiše, što često otežava izbor.
U nastavku slijedi nekoliko savjeta o tome kako izabrati konzultanta:
1. Zamolite konzultanta da vam pošalje referentnu listu projekata na kojima je radio. Ta će vam lista jasno pokazati ima li iskustva, u kojem sektoru te vremenskom periodu. Ukoliko si želite dati truda, možete provjeriti jesu li podaci na referentnoj listi zaista točni tako što ćete kontaktirati nekoga od korisnika koji se na njoj nalaze.
2. Pogledajte za koga radi konzultant, ima li tvrtku, internetsku stranicu, profil na LinkedIn-u, Facebooku i drugim relevantnim mrežama. Svaka bolja tvrtka ima stranicu na kojoj su označeni klijenti, aktivnosti, projekti i drugi važni podaci koji vam mogu pomoći prilikom izbora.
3. Precizno definirajte područje suradnje pri čemu moćete odlučiti hoćete li definirati broj radnih dana, rezultate ili nešto drugo. Najgore je ugovoriti paušal bez konkretno opisanih zadataka jer se time dovodite u situaciju da ne znate što zapravo plaćate. Kvalitetni konzultanti sami će inzistirati na preciziranju ugovornih obveza jer žele postići dobar rezultat i znati što se od njih, ali i od vas, očekuje.
I zapamtite, vi ste ti koji angažirate konzultanta, stoga dobro razmislite prije potpisivanja ugovora jer će odgovornost i sredstva koja izdvajate u konačnici biti vaši.
Posjetite nas na prvom hrvatskom portalu o EU fondovima – EU PROJEKTI INFO, i saznajte sve o EU fondovima (www.eu-projekti.info)!
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.možda 10% EUfond “konzultanata” u RH udovoljava kriterijima nužnim za obavljanje uspješnog posla. možda.. pritom aludiram na znanje i iskustvo rada na usporedivim projektima. 90% su najobičniji hohštapleri, anonimusi i niškoristi imele
a to nekoga u ovom našem krnjem društvu još i čudi? neuređeno tržište sa rođačkim strukturama stvorilo je temelj neuspjehu. ruka ruku mije. ali ova ne umije.
“konzultanti” kojima klecnu koljena prilikom susreta sa osnovnim ekonomskim terminima (da ne govorimo o konkretnim računovodstvenim i pravnim dilemama) i ruke se oznoje pri pomenu praktične izrade prateće dokumentacije, naravno da ne mogu odraditi tako kompleksan posao. dočim, postoje vrlo uspješni pojedinci koji ne znaju kud bi od posla. i ima ih manje od prstiju jedne ruke. barem u RH
a kad vidim tko ima na ovu temu nešto napisati, i na koji način – riga mi se
tema je zaista potpuno promašena i plaćeni je oglas. toplo preporučam izbjegavati tvrtku
ovo je totalno pogrešan i neistinit pristup.
ne mora baš svaki klijent tratiti ne znam koliko svog vremena tek da bi došao do zaključka da njegov konzultant ignorira čak i osnovne postulate dobrih poslovnih običaja, o etici da ne govorim
zato postoji država i pravni sustav, strukovne udruge koje imaju svoj kodeks etike, koji moraju striktno poštivati, a država treba kontrolirati rade li oni uopće po vlastitom kodeksu.
kod nas se ništa od tog ne primjenjuje – ili strukovne udruge rade na načelu “ruka ruku mije” i zapravo sprječavaju da ikad itko odgovara, pa struke nemaju digniteta ili država uvede formalno licenciranje koje ispod šume papira sprječava konkurenciju i/ili omogućava korupciju. ni u tom slučaju nitko ne kontrolira poštivanje pravila.
tako stvari ne mogu fukncionirati. treba postojati država i trebaju postojati struke, koje će funkcionirati u okviru pravnog sustava i za to odgovarati.
dok toga nema, većini klijenata će bilo kakav konzalting izgledati kao obični reket, beskorisni trošak.
ni referenc-lista ne znači ništa. bila bi korisna samo kad bi klijent točno znao koji su prijašnji klijenti u državnom vlasništvu a koji na slobodnom tržištu. tada bi sve prijašnje klijente u državnom vlasništvu trebalo prekririžiti, i tek bi se onda mogla dobiti realna referenc-lista. reference odrađene za tvrtke u državnom vlasništvu ne vrijede ništa, jer tamo nema nikoga tko brine za kvalitetu, profesionalnost i rezultat, kako svoj tako i onaj kooperanata.
Uključite se u raspravu