Zdravko Rogić i France Arhar, stručni povjerenici slovenske i hrvatske vlade za problem Ljubljanske banke, sastaju se opet u četvrtak.

Prošlotjedni je sastanak tog dvojca zbog bolesti F. Arhara bio odgođen, ali su se umjesto toga u Bruxellesu sastali šefovi diplomacija Vesna Pusić i Karl Erjavec. Diskreciji unatoč, u medije je ipak iscurio navodni model koji je trenutno na stolu, a prema kojemu bi se 'pod račun' za dug Ljubljanske banke po prenesenoj štednji uzela i njena potraživanja od hrvatskih tvrtki. U oba slučaja barata se glavnicama duga pa ispada da bi umjesto nepunih 280 milijuna eura na kraju Hrvatskoj pripalo oko 150 milijuna eura. Prije toga u opticaju je bio prijedlog da Hrvatska pristane na isplatu glavnice prenesene štednje, uz odricanje kamata (oko 420 milijuna eura), i uz obročnu otplatu na čak 30 godina.

Erjavec je već u Bruxellesu nagovijestio rješenje na tragu "poravnanja bilance", uvažavajući i aktivu. Među poznatijim sporovima s tim u vezi su oni Istraturista i sustava osječkoga IPK-a. Premda se potraživanje štediša i potraživanja banke po kreditima ne mogu uspoređivati (kreditiranje s razlogom podrazumijeva upravljanje rizicima), i u vrijeme pokojnog premijera Ivice Račana pregovaralo se o prebijanju dugova hrvatskih tvrtki i potraživanja po štednji, no tada je to s hrvatske strane bio kompromis na koji je bila spremna ako bi Slovenija isplatila štediše čiji su depoziti ostali zarobljeni.