Poslovne prilike povcezane sa zaštitom okoliša u ovom su trenutku najveći gospodarski potencijal Hrvatske, zaključak je okruglog stola 'Kako zaštita okoliša može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva?', održanom u utorak u zagrebačkom hotelu Hilton u organizaciji Allianza i Banka magazina.

Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza naglasio je važnost ekologije i podizanja ekoloških standarda jer donose nove prilike, te dodao da je Allianz razvio čak 80 takozvanih zelenih proizvoda i usluga, ali da u Hrvatskoj osigurava većinu vjetroelektrana.

U 2011. godini ukupna ulaganja Allianz grupe u solarne elektrane i posebno vjetroparkove iznosila su 1,3 milijarda eura, rekao je Galić, dodavši da nije riječ o projektima vezanima uz Hrvatsku.

Darko Lorencin, pomoćnik ministra gospodarstva za investicije, predstavio je prisutnim gospodarstvenicima, državnoj i lokalnoj zajednici te ekološkim udrugama Vladin prijedlog zakona o strateškim investicijama, objašnjavajući namjere zakona posebno u odnosu na pitanje zaštite okoliša.

"Prijedlogom zakona ne ukidaju se studije zaštite okoliša nego se traži od nadležnog tijela državne uprave da odluku o studiji donese u zadanom roku od 10 dana. To može biti i duži i drugi rok, ali poanta je da on mora biti određen kako bi se mogla pratiti provedba investciije", rekao je Lorencin napomenuvši da svi propisi o koncesijama, javnom dobru te šumskom i vodenom dobru ostaju na snazi, dok se regulira ciljana procedura koja će zakonski odrediti jasne korake u pripremi i provedbi projekta.

I dok su neki sudionici skupa poput primjerice Žarka Horvata, člana Uprave Holcima, kritizirali prijedlog zakona zbog toga što pomaže u ubrzavanju investicije samo velikim projektima, Lorencin je objasnio da je riječ o projektima koji će biti financirani od strane strukturnih fondova EU te će se na taj način u velikoj mjeri podići apsorpcijska moć Hrvatske.

Najavio je da će u veljači izaći sa strategijom industrijske politike koja donosi klastere konkurentnosti zbog pripreme gospodarskih sektora za korištenje strukturnih fondova budući da veliki hrvatski poduzetnici neće moći izravno dobivati potpore za svoje investicije, za razliku od novih članica EU čiji su veliki poduzetnici to mogli.