Do 2020. stočni fond bit će uvećan za 250 tisuća grla goveda, 100 tisuća krmača i dva milijuna utovljenih svinja. Te ambiciozne brojke dio su novoga projekta razvoja stočarstva koji je predstavljen nedavno u Ministarstvu poljoprivrede vanjskim članovima povjerenstava, predstavnicima pojedinih udruga i tvrtki koje bi trebale sudjelovati u kreiranju izmjena i dopuna operativnih programa razvitka govedarske i svinjogojske proizvodnje, pokrenutih još u kolovozu 2004., za mandata ministra Petra Čobankovića. Pomoćnica ministra Tihomira Jakovine Vesna Gantner Kuterovac kroz te nove operativne programe najavljuje ulaganja od minimalno 200 milijuna eura godišnje u razdoblju od 2014. do 2020. Investicijski optimizam u Ministarstvu temelje na činjenici da je za razvoj ruralnih prostora iz blagajne Europske unije tijekom svake kalendarske godine počevši od 2014. moguće povući čak 333 milijuna eura. Podizanje konkurentnosti uz količinsko povećanje proizvodnje i u govedarstvu i u svinjogojstvu, razvoj poluekstenzivnih sustava te sustava proizvodnje za specijalne namjene, ali i razvoj i unaprjeđenje proizvodnje autohtonih pasmina ciljevi su novih operativnih programa.

'Razbacivanje brojkama'
Većina poljoprivrednih proizvođača prisutnih na predstavljanju nije skrivala golemo razočaranje. Kažu: "Svatko može imati listu želja. Na žalost, inicijativa ministra Jakovine i njegova tima nerealna je. Predloženim modelom oni kuću grade od krova, ne od temelja. Njihove su farme 'virtualne', u zanosu broje samo goveda i svinje, a rješavanje nužne infrastrukture uopće ne spominju".  Alarmantno stanje u domaćem agraru, ističu naši sugovornici, zahtijeva najprije saniranje nagomilanih problema kako bi se očuvala dostignuta proizvodnja i zaustavilo daljnje zatvaranje obiteljskih farmi. Možda bi, razmišljaju, novi model imao uspjeha da u "paketu" uz određen broj grla nudi i dovoljan broj hektara zemljišta. Jakov Pavičić, glasnogovornik udruge Baby Beff, koja u tovu goveda drži više od 80 posto tržišta, ne shvaća "kako se u Ministarstvu mogu tako olako razbacivati nerealnim brojkama". Predstavljeni model, tvrdi, "teoretski možda i zvuči dobro, ali nije izvediv ni da je riječ o uzgoju pilića". Stočari su, podsjeća, umorni od opominjanja o nedostatku zemljišta. Upravo zbog manjka hektara već godinu dana traje veliko napuštanje tova, stada se rasprodaju u izvoz ili klaonicama. Novih 250 tisuća goveda traži gotovo 400 tisuća hektara zemljišta da bi proizvodnja bila konkurentna. Godinu dana je izgubljeno, a zakona o zemljištu još nema. U sadašnjim uvjetima svako grlo, tvrdi Pavičić, nosi gubitak između dvije i tri tisuće kuna. Francuzi, navodi, potiču farme do 90 grla. Tko drži više, ne dobiva potpore, pa njihova prosječna farma ima između 18 i 25 goveda, a u nas se državnim mjerama prioritetno servisiraju veliki sustavi. Novi govedarski plan Pavičića podsjeća na svojedobno populističko osnivanje poduzetničkih zona koje danas zjape prazne. Proziva i Agenciju za plaćanje, koja farmere još nije izvijestila o njihovim pravima za referentnu 2011. godinu.

Svinjogojci u škripcu
Predsjednik najveće udruge svinjogojaca, one u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Dobromir Čović smatra da operativni plan uzgoja svinja zapravo pogoduje velikim sustavima. Nedostatak poljoprivrednoga zemljišta, upozorava, i zbog proizvodnje stočne hrane i zbog zahtjevne nitratne direktive, velika je zapreka razvoju svinjogojstva na obiteljskim farmama. Osim toga, kaže, trendove na hrvatskom tržištu diktiraju trgovci, ne proizvođači i dok se to ne izmijeni, neće biti interesa za uključivanje novih gospodarstava u pokretanje proizvodnje. Izvjesnije je, uvjeren je Čović, da će mnogi sadašnji farmeri uskoro odustati od tova. Svinjogojcima, navodi, nedostaju i klaonice i skladišta s rashladnim komorama. Na tržištu EU nema, naime, prodaje živih svinja, što je u nas još dominantan oblik trgovanja. Ondje prodaju isključivo obrađene polovice ili klasirane dijelove. Prema operativnom programu iz 2004., koji je trajao četiri-pet godina, sagrađeno je samo 40-ak farmi. Čović nije optimist da će Jakovinin projekt rezultirati s više investicija u svinjogojstvo.

Na mala vrata

Lakše i do posrnulih farmi

Operativni programi razvoja govedarstva i svinjogojstva za 2014.-2020. donose i model dobivanja novca po povoljnim uvjetima za preuzimanje farmi koje su u problemima, pa ih vlasnici prodaju. I dok su, otkrivaju nam neki sudionici skupa u Ministarstvu, uz zahtjev da ne budu imenovani, predstavnici svih udruga oštro prosvjedovali protiv tog rješenja, potporu su mu dali zastupnici tvrtki iz koncerna Agrokor. Sa 300 tisuća tovljenika i više od 10 tisuća goveda godišnje Agrokor je najveći stočar na domaćem tržištu, ali i posjednik poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivrednici, ističu naši sugovornici, od Jakovine očekuju mjere kojima će očuvati proizvodnju i svoje farme, a ne da ih uz državne subvencije na tanjuru jeftino prepuste novim vlasnicima.

Poljoprivredi 10,5%

HBOR odobrio 7,3 mlrd. kredita

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) po bivšem je operativnom programu za govedarstvo odobrila 231 kredit na ukupno 491 milijun kuna, do kraja rujna 2012. reprogramirano je 113 kredita čija je glavnica iznosila 204,7 milijuna. Usporedno je za svinjogojstvo odobreno 46 kredita ukupne vrijednosti 201 milijun kuna, a u reprogram je ušlo sedam kredita s glavnicom od 25,3 milijuna kuna. Do kraja rujna 2012. u okviru svih poljoprivrednih programa HBOR je odobrio 8298 kredita na iznos od 7,3 milijarde kuna, što je 10,5 posto ukupne kreditne aktivnosti banke.