Prijedlogom zakona o trošarinama, o kojem danas raspravlja Hrvatski sabor, uređuje se trošarinski sustav oporezivanja alkohola i alkoholnih pića, duhanskih proizvoda, energenata i električne energije, a iako njegovo donošenje ne bi trebalo imati direktnog utjecaja na kućanstvo, dovest će do značajnijeg poskupljenja cigareta. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja, a kako je kazao zamjenik ministra financija Boris Lalovac, njime će se sustav trošarina u Hrvatskoj u potpunosti uskladiti s onim u EU.

"Usklađivanje hrvatskog sustava trošarina za alkohol, duhanske prerađevine, motorna goriva, ugljen, plin i električnu energiju neće hrvatskim građanima i gospodarstvu donijeti znatnija povećanja cijena, osim za duhan i duhanske proizvode, gdje trenutno dosta zaostajemo za EU", kazao je Lalovac.

Povećanje trošarina na duhanske prerađevine odvijat će se postupno u tri faze – prva faza je do 1. srpnja ove godine, druga kreće početkom iduće godine, a treća tek krajem 2017. godine. Glede alkoholnih pića neće biti promjena, tako da se neće uvoditi trošarine na vina, pjenušava vina i pivo, već će se plaćati samo na neke međuproizvode, poput etilnog alkohola.

Kada je riječ o motornim gorivima, Hrvatska je dobar dio toga pitanja riješila odlukom da se naknade za Hrvatsku agenciju za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), evidentiraju kao trošarine, pa je za usklađenje ostalo samo 10 lipa razlike na dizel goriva, te povećanje od 20 lipa za kerozin, što će imati utjecaj na zračne prijevoznike.

Hrvatska dosad nije imala trošarine na energente poput struje, ugljena ili prirodnog plina pa tu mora provesti dosta promjena, no Lalovac je obećao kako to građanima neće donijeti poskupljenja.

"Bitno je da nema trošarina na prirodni plin i električnu energiju koja se koristi u kućanstvima te električnu energiju koja se dobiva iz obnovljivih izvora energije i ako je proizvođač koristi za vlastite potrebe", poručio je zamjenik ministra financija.

Kada je riječ o gospodarstvu, kazao je, zbog uvođenja obveznih minimalnih visina trošarina i propisanog širokog aspekta oslobođenja utjecaj će biti najmanji moguć. Kod gospodarstva bi poskupljenja trebala biti minimalna i to samo u dijelu gdje se plin ili ugljen ne troše u procesu proizvodnje što ne bi trebalo utjecati na izlazne cijene, niti na poslovanje tvrtki.