Kako bi se povećala računalna snaga i smanjila potrošnja energije konstantno se smanjuju dimenzije računalnih procesora i memorije. Međutim, ova tehnologija približava se svom kraju koji je određen fizikalnim zakonima.
Međunarodni tim istraživača, među kojima je i dr. Predrag Lazić iz Zavoda za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković, pronašao je novi način za slaganje i upotrebu molekularnih nanomagneta, što bi moglo otvoriti put prema novoj generaciji medija za pohranu podataka te bržim i energetski efikasnijim računalnim procesorima odnosno razvoju superbrzih i učinkovitih računala na sobnim temperaturama.
Rezultati istraživanja objavljeni su u prestižnom časopisu Nature. Kako bi se povećala računalna snaga i smanjila potrošnja energije konstantno se smanjuju dimenzije računalnih procesora i memorije. Međutim, ova tehnologija približava se svom kraju koji je određen fizikalnim zakonima. Dijelovi od kojih se sastoje moderni procesori i memorija postaju premali, a samim time i nestabilni što za posljedicu ima nemogućnost pouzdanog spremanja i obrade podataka.
Mogući izlaz se nudi u tzv. 'molekularnoj' elektronici s nanometarskim dijelovima u obliku molekula. Same molekule se sastoje od točno određenog broja atoma i prilično jeftino se mogu proizvesti u istovjetnom obliku. Ukoliko se pri tome osim elektronskog naboja iskoristi i svojstvo elektronskog magnetskog momenta (spina) otvaraju se mogućnosti realizacije potpuno novih funkcionalnosti – poput nevolatilnih memorija ili kvantnih računala.
Molekule za takvu 'molekularnu spinsku elektroniku' moraju posjedovati posebna magnetska svojstva, a takva svojstva su tipično vrlo osjetljiva i do sada su se često gubila pri kontaktu molekule s anorganskim materijalima (metalom) na koje se molekule moraju pričvrstiti radi provođenja struje.
Znanstvenici iz njemačkog istraživačkog centra Forschungszentrum Jülicha, Sveučilišta u Göttingenu, američkog Massachusetts Institute of Technology , indijskog IISER-Kalkuta i hrvatskog Instituta Ruđer Bošković pronašli su nov način kojim se neizostavno međudjelovanje između molekule i podloge ciljano iskorištavaju za stvaranje hibridnog sustava magnetske molekule i podloge sa željenim svojstvima.
Do sada su za takve 'magnetootporne' efekte, koji se koriste za pohranu, obradu i čitanje podataka, u molekularnim sustavima bile potrebne temperature ispod minus 200 stupnjeva celzijusa, a ovaj sustav već pri minus 20 stupnjeva celzijusa pokazuje jako svojstvo magnetootpora što predstavlja značajan iskorak na putu razvoja molekularnih medija za pohranu podataka i računalnih komponenti koji bi funkcionirali na sobnoj temperaturi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.ovu su vrlo zanimljive stvari za znati… ja sam na neki način lajk za kompjutere (šta da kažem donedavno nisam znao što je vps server[/url]). Ali naravno trudim se naučiti i drago mi je da tehnologija napreduje.
Uključite se u raspravu