Transparenost u načinu kako država troši novac koji je prikupila od građana blago raste. Hrvatska je 61. na ljestvici 100 zemalja za koje se izračunava indeks otvorenosti proračuna, pokazuje posljednje istraživanje International Budget Partnershipa iz Washingtona u kojem su sudjelovali i stručnjaci iz Instituta za javne financije.Prostora za napredak ne manjka, jer građani još ne znaju koliko država troši na zdravstvo ili obranu.

"Kad bi proračuni bili otvoreniji i podaci dostupniji javnosti tada bi se tražila i veća odgovornost u trošenju javnog novca što bi donijelo i efikasnije javne usluge", rekla je ravnateljica Instituta Katarina Ott. Koliko je proračun transparentan usko je povezano sa fiskalnom disciplinom, smanjenjem korupcije i usklađivanjem potreba države sa stvarnim mogućnostima što potom utječe na visinu kreditnog rejtinga. "Od Hrvatske se samo traži politička volja jer se to može postići i bez dodatnih troškova. Dovoljno je objavljivati podatke koji već postoje i uključiti javnost", istaknula je Ott. Tako se u proračunu, primjerice, ne može pronaći analiza o osjetljivosti makroekonomskih prognoza i njezin utjecaj na prihode, kaže Ivica Urban iz IJF-a koji je uz Mihaelu Bronić jedan od autora istraživanja za Hrvatsku. "Nije isto raditi proračun uz planirani rast od 1,8 posto ili 0,8 posto zbog toga imamo rebalanse gotovo svake godine. Stoga bi bilo dobro u proračun uvrstiti i scenarije što će biti s deficitom ako se ne ostvari planirani rast", kaže Urban. Više transparentnosti nedostaje i kod državnih jamstava te poreznih rashoda. "Često slušamo kako će Vlada potrošiti 500 milijuna kuna na nešto što u početku izazove ushićenje, a kasnije više nitko ne zna kako je to završilo", zaključio je.