Hrvatska ove godine može očekivati skroman gospodarski rast od 0,8 posto, pokazala je u četvrtak objavljena procjena Svjetske banke. Od 11 članica Europske unije lošije stoje samo Slovenija i Mađarska. Analitičari banke smatraju kako je najveći Hrvatski problem rast javnog duga te tromo tržište rada, a kao pozitivan pomak navode smanjivanje fiskalnog deficita.

Vanjski utjecaji
"Recesija u eurozoni i dalje nepovoljno utječe na gospodarske rezultate skupine EU11", ističe Gallina Vincelette, viša ekonomistica u Svjetskoj banci i glavna autorica izvješća. "Očekuje se da će gospodarski rast u 2012. godini biti slabiji od stopa predviđenih prije šest mjeseci te u prosjeku neće dosegnuti jedan posto. I dalje očekujemo skroman oporavak i rast od 1,3 posto u 2013. godini. Uz pojačanu nesigurnost, čak je i ovaj skroman rast uvjetovan uspješnom provedbom politika koje su usvojene u eurozoni kako bi se izbjeglo ozbiljnije pogoršanje uvjeta na međunarodnom financijskom tržištu." Kako bi se zaštitio i ubrzao gospodarski rast, u izvješću se preporučuje odlučna provedba gospodarskih politika u dvama područjima. Tako je potrebno zadržati razboritu makroekonomsku politiku kako bi se ojačalo povjerenje financijskih tržišta te otkloniti strukturne prepreke gospodarskoj aktivnosti kako bi se ostvario srednjoročni potencijal gospodarskoga rasta u skupini EU11."Reforme i tržišta proizvoda i tržišta rada od ključne su važnosti za unapređenje produktivnosti i konkurentnosti država skupine EU11", kaže Yvonne Tsikata, direktorica Sektora za smanjenje siromaštva i gospodarsko upravljanje za regiju Europa i Središnja Azija u Svjetskoj banci. "Uvođenje jednostavnijih propisa koji uređuju gospodarsko poslovanje, jačanje učinkovitosti u pružanju javnih usluga te zaštita manjinskih dioničara od zloporabe korporativne imovine za stjecanje osobne koristi neka su od područja u kojima bi pojedine države skupine EU11 mogle provesti reforme. Na taj način osnažio bi se privatni sektor i privukla dodatna ulaganja i novi poslovi." U izvješću se preporučuju i poticaji za mobilnost radne snage, povećanje održivosti javnih financija, prilagođavanje sustava socijalnog osiguranja demografskim promjenama te usklađivanje propisa. Te mjere pridonijet će ublažavanju demografskih prijetnji te osigurati znatnu dohodovnu konvergenciju s ostatkom Europske unije.

Nezaposlenost i krediti
U izvješću se ističe kako je u okruženju usporavanja gospodarske aktivnosti tržište rada ostalo tromo. Stope nezaposlenosti kretale su se oko brojki zabilježenih usred svjetske financijske krize 2008., uz spor rast zaposlenosti i rast dugotrajne nezaposlenosti. U Hrvatskoj i Bugarskoj stope nezaposlenosti sada prelaze stope zabilježene tijekom svjetske financijske krize. Kratkoročni izgledi za tržište rada ostaju nepovoljni te se usporavanje rasta nezaposlenosti očekuje tek u srednjem roku. I dalje je ograničen rast kredita, čemu pridonose naslijeđe i rast nenaplativih kredita, koji i dalje opterećuje neke zemlje. No, zemlje EU11 trebale bi i dalje biti privlačno odredište za izravna strana ulaganja, navodi se u izvješću, pogotovo ako se postigne napredak u unapređivanju poslovnoga okruženja.