Dr. Radovan Kranjčev vjerojatno je jedini poznati i u (stručnoj) javnosti priznati hrvatski istraživač kojemu su i spavaonica i laboratorij i radni prostor smješteni u tek nekoliko kvadrata sobice u staračkome domu. Samozatajni koprivnički znanstvenik, koji će uskoro ući u osmo desetljeće života, ustvrdio je za Večernji list kako ispada da se čitav život istraživačkim radom bavio iz hobija, za svoj ćeif.

Bez dnevnica

Brojke svjedoče da tome nije tako. Dr. Kranjčev (78) vjerojatno je najproduktivniji hrvatski biolog. Objavio je više od 2000 znanstvenih članaka te na desetke knjiga, među kojima su i kapitalna djela poput "Leptira Hrvatske" ili "Hrvatske orhideje". Također je autorski potpisao 40-tak televizijskih dokumentarnih filmova.

Radni vijek proveo je kao gimnazijski profesor, a usprkos tome nekoliko je puta obišao čitavu Hrvatsku i gotovo nema područja od Privlake do Istre i od Zagorja do Iloka u koje nije kročila njegova noga. Sve ekspedicije – a bilo ih je nekoliko stotina – uvijek je sam financirao.

– Time se ne treba hvastati. Imam osjećaj da sam učinio jako malo, iako sam tome posvetio čitav život. Društvo je na takvom nivou da ne želi i ne može vrednovati takve aktivnosti. Pokažite mi još jednog čovjeka u Hrvatskoj koji radi na takav način, kao za svoj račun, koji ne traži dnevnice za odlazak na teren – ogorčen je dr. Kranjčev.

Spominje da je pravo čudo kako dosad nije zakonski sankcioniran za kojeg obilaska naših nacionalnih parkova.

– Na jedvite sam jade tek nedavno uspio dobiti rješenje Ministarstva znanosti da mogu slobodno ići po zaštićenim područjima, dakle ne kao tat, kao kradljivac – ispričao je dr. Kranjčev.

Rukopisi čekaju

Ipak, ulaznice u nacionalne parkove mora i dalje sam plaćati iz nevelike profesorske mirovine.

– Nisam ni tražio da me od toga oslobode – reći će skromni znanstvenik.

Činjenica da je stekao titulu doktora znanosti, veli, nije mu pomogla prije pedeset godina, kao što to znanstvenicima ne pomaže ni danas.

– Stid me je i reći da povemeno od Županije ili Grada dobijem koju tisuću kuna za svoje pohode. Ja nekoliko puta na godinu odem na deset dana te moram platiti benzin, smještaj i prehranu. Oni koji odlučuju o takvim stvarima uopće ne shvaćaju o čemu se radi, a ne žele se niti potruditi da to doznaju. Meni je već više odiozno uopće tražiti bilo kakav novac – rezignirano će dr. Kranjčev.

Domeće kako ništa bolja situacija nije ni kad je u pitanju publikacija radova.

– Evo, već nekoliko godina moj rukopis od 500 stranica o hrvatskoj prirodnoj baštini nema tko tiskati. A riječ je o pregledu prirodnih značajki svih naših rijeka, planina i otoka – veli jedan od najvećih živućih hrvatskih biologa.

Usprkos svemu, njegova znanstvena znatiželja nije splasnula, nisu ga obeshrabrili "svjetovni" problemi. Dr. Kranjčev i dalje otkriva nove vrste, planira nove pohode. Netko će to jednom valjda znati cijeniti…

Fantastična energija

Sada radim više nego kad sam bio profesor, a i dalje u financijskome smislu radim na štetu svoje obitelji, djece, unuka… – reći će dr. Kranjčev, koji na proljeće ide na prvu od planiranih ovogodišnjih ekspedicija. Jedna od trenutačnih preokupacija mu jedna porodica pauka, a prvi se u Hrvatskoj počeo baviti miksomicetama, živim bićima koja imaju obilježja i biljaka i životinja i gljiva. Kaže kako je otkrio i opisao brojne nove vrste, dosad nepoznate u svijetu. U protekle dvije godine, pak, sustavno je istražio porodicu bogomoljaka, pa i taj rukopis čeka objavu. Nevjerojatna radna energija za 78-godišnjaka.