Ekonomski model zasnovan na dužničkom kapitalu i potrošnji propao je i on je nepopravljiv, a izravna strana ulaganja put su ka oporavku i razvoju, samo za njih treba stvoriti povoljne uvjete, primjerice po uzoru na Irsku, ocijenjeno je na konferenciji "Izravna inozemna ulaganja – pokretač ekonomskog rasta i razvoja" održanoj danas u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Hrvatske narodne banke. Irsko iskustvo pokazuje da tamošnja ekonomija svoju žilavost tijekom krize može zahvaliti upravo inozemnim stranim ulaganjima, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić. Podsjeća da je u razdoblju od 2009. do 2011. godine prosjek priljeva od izravnih stranih ulaganja u toj zemlji više od 10 posto BDP-a, što je amortiziralo žestoku krizu bankarskog sektora.

U Hrvatsko je obrnuto, kaže Vujčić, bankarski sustav je stabilan, a ekonomija klimava, pa te dvije zemlje po njegovim riječima mogu učiti jedna od druge.

Prema Vujčićevoj anegdoti, ideja za današnju konferenciju nastala je tijekom njegova boravka u Dublinu ove jeseni kad je s irskim kolegama Frank McCabeom, Kieranom Corriganom i Gerard Danaherom, koji su danas izlagali na skupu, pričao o tome može li Zagreb, poput glavnog grada Irske, postati međunarodni centar financijskih usluga. Ta je ideja, kaže Vujčić, sa svakim popijenim pivom bivala sve lakše ostvariva.

Ministar financija Slavko Linić istaknuo je napore Vlade u stvaranju povoljnog investicijskog okružja. Kazao je da Vlada provodi fiskalnu konsolidaciju kroz snižavanje bruto cijene rada smanjenjem doprinosa za zdravstvo te smanjenje neporeznih nameta. Smanjenje bruto cijene rada prema njegovoj najavi nastavit će se prebacivanjem financiranja zdravstva iz poreza na nekretnine.

Vlada je, dodaje Linić, spustila proračunski manjak na tri posto BDP-a te omogućila poduzetnicima da od 1. siječnja ove godine reinvestiraju dobit bez plaćanja poreza.

Usporedo s tim, kaže Linić, Vlada je u prvoj godini mandata provodila strukturne promjene kao što su Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s idejom da kapitalno ojačaju poduzeća kako bi mogla povući investicijska sredstva kojih, kako je rekao, evidentno ima.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić smatra da će ulazak Hrvatske u EU povoljno djelovati na rast stranih ulaganja. Hrvatskoj nedostaje kapitala na koji ne treba plaćati kamatu iz javnih sredstava, a takav bi kapital ulaskom Hrvatske u EU mogao biti prisutniji zbog povećane pravne sigurnosti koju donosi članstvo u EU-u, smatra Grčić.

Najavio je nove financijske instrumente kojima Vlada želi ohrabriti investitore te skoro donošenje zakona o strateškim investicijskim projektima. Koristi izravnih inozemnih ulaganja su mnogostruke, kaže menadžer s bogatim iskustvom u renoviranim međunarodnim kompanijama Frank McCabe – ona otvaraju radna mjesta, poboljšavaju korporativne prakse i kompetencije te potiču istraživanja.

Porezni i financijski stručnjak Kieran Corrigan važnom smatra uspostavu povoljnog poreznog okružja koje je, kako je rekao, 50 vodećih svjetskih banaka dovelo u Irsku pri čemu je zaposleno 250 tisuća ljudi, dok pravni ekspert Gerard Danaher upozorava da je prvi korak u procjeni atraktivnosti neke zemlje za ulaganja analiza njezina pravnog sustava. Integritet pravnog sustava mora biti stopostotan, a blamaža ma i jednog pojedinca unutar pravosuđa neće promaći agencijama koje ga procjenjuju, kaže Danaher.

U panel diskusiji unutar konferencije, predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić upozorio je da nitko ne može godinama čekati na ishođenje svih dozvola za realizaciju investicija te pozvao na hitno donošenje mjera za ubrzanje administrativnih procedura inače će izravna strana ulaganja ostati na razini iz prvih šest mjeseci prošle godine, od samo 154 milijuna eura.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Sanda Švaljek kazala je kako porezni sustav nije ključna determinanta ulaganja, ali može biti bitan za konačnu odluku. Stoga predlaže da Hrvatska po tome postane izuzetna odnosno među najboljima u svijetu. Ona smatra da izravni porezi u Hrvatskoj nisu problem, već oni neizravni.