Dvanaest mjeseci nakon nesreće putničkog broda Costa Concordia, novo Allianzovo izvješće donosi brojku od 106 brodova izgubljenih diljem svijeta tijekom 2012. godine.

Njihovo izvješće prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Radi se o porastu od 15 izgubljenih brodova u odnosu na godinu prije kada je zabilježen 91 gubitak, ali i padu od 27 posto u odnosu na desetogodišnji prosjek od 146 brodova godišnje. Zahvaljujući tehnologiji, edukaciji, regulativi te proaktivnom djelovanju brodarske industrije trend pada traje već dulje vrijeme, no ljudska pogreška i dalje predstavlja temeljni izazov.

Na polju sigurnosti u brodarskoj industriji, 2012. godinu obilježile su dvije medijski eksponirane nesreće s višestrukim smrtnim slučajevima: gubitak broda Costa Concordia u talijanskim vodama 13. siječnja, na kojem se nalazilo i 127 hrvatskih državljana, što je i najveći gubitak godine te potonuće trajekta Rabaul Queen u blizini Papue Nove Gvineje 2. veljače 2012., navodi se u godišnjem izvješću o gubicima u pomorskom prometu „Sigurnost i brodski prijevoz“ u kojem pomorski osiguravatelj Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS) donosi pregled najvažnijih događanja.

Prema spomenutom izvješću, potonuće je s 49 posto bilo najčešći uzrok gubitaka zabilježenih prošle godine. Slijede brodolomi i nasukavanja s 22 posto, a sudari, poput onog brodova Baltic Ace i Corvus J početkom prosinca prošle godine, činili su relativno mali broj gubitaka (6 posto). U vodama oko Japana, Koreje i sjeverne Kine zabilježeno je 10 nesreća. Na istočnom Mediteranu i na Crnom moru zabilježeno je 15 nesreća, dok se dvostruko više pomorskih nesreća, njih čak 30, dogodilo se u vodama oko južne Kine, Indokine, Indonezije i Filipina.

Ljudska pogreška – glavni uzrok nesreća

U izvješću se ističe kako je ljudska pogreška i dalje glavni uzrok većine spomenutih nesreća. Zamor, ekonomski pritisci te nedovoljna educiranost razlozi su za zabrinutost. Dr. Sven Gerhard iz AGCS-a istile: „Neki vlasnici komercijalnih plovila, posebice oni u problematičnim sektorima teretnih brodova i tankera, imaju iznimno malo novca za održavanje plovila i edukaciju.“

Nova regulativa bavi se, stoga, problemom ljudske pogreške. Konvencija o radu pomoraca koja će na snagu stupiti tijekom ove godine pomoći će u unapređenju sigurnosti i to kroz rješavanje pitanja dobrobiti i uvjeta rada pomoraca. Općenito govoreći, putnička plovila bila su u središtu zanimanja tijekom cijele godine. Tako su i Međunarodna pomorska organizacija (IMO) i industrija kružnih putovanja poduzele niz koraka kako bi se pooštrila regulacija i nastavilo unaprjeđivanje operativnih procedura i prakse.

Samoregulacija na mostu

Nakon nesreće putničkog broda Costa Concordia velike su brodarske kompanije pokrenule niz samoregulacijskih inicijativa. Tako su, primjerice, Međunarodno udruženje organizatora krstarenja (CLIA) i Europsko vijeće za kružna putovanja (ECC) udružili snage i unutar industrije predvode akciju dobrovoljnog prihvaćanja politika koje pokrivaju šire područje od onog pokrivenog međunarodnim regulativnim zahtjevima. Sve je raširenije i usvajanje koncepta zapovjednog mosta koji se temelji na pojedinim dužnostima. U tom se slučaju struktura zapovjednog mosta mijenja, a tradicionalna uloga zapovjednika broda kao glavnog naredbodavca ustupa mjesto uzajamnoj kontroli i koordinaciji. „Takva samoregulacija predstavlja osnovni pokretač sigurnosti u ovoj industriji“ ističe Gerhard, koji vjeruje kako će se takvi koncepti uskoro primijeniti i u drugim sektorima u kojima je sigurnost putnika najvažnija.

Osim toga, očekuje se kako će niz tehnoloških poboljšanja kao što je, primjerice, uvođenje obveznog standarda ECDIS (Elektronski prikaz plovidbenih karata i informacijski sustav) u srpnju prošle godine, smanjiti broj nesreća, ali samo na mjestima na kojima su pravilno primijenjena, te uz učinkovitu edukaciju i nadzor nadređenih. „Tehnologija je korisna koliko i edukacija koja stoji iza nje i često ne vidimo taj ljudski element koji ide ukorak s ostalim unapređenjima. Ono što vidimo kod najboljih brodara jest proaktivna kultura upravljanja sigurnosnim aspektima, koja izlazi izvan granica minimalnih standarda i ide s vrha na dno organizacije. Takvo što zaista utječe na poboljšanje sigurnosti“ smatra Gerhard.

AGCS je jedan od vodećih svjetskih pomorskih osiguravatelja, a svoje usluge pruža za sve vrste suvremenog brodskog prijevoza, uključujući tankere, brodove za prijevoz rasutog tereta ili brodove kontejnere te putnička plovila, kao i jahte i plovila za razonodu. Osim toga, AGCS pruža i osiguranje za teret, te pokriva fizičke gubitke ili štetu koju su pretrpjela međunarodna i domaća dobra u provozu. Godine 2011. AGCS-ovo pomorsko poslovanje generiralo je preko 940 milijuna eura od premija osiguranja (na bazi zaračunatih bruto premija).