Irska nacionalna organizacija novina, National Newspapers of Ireland (NNI), koja predstavlja 16 dnevnih te 25 lokalnih i regionalnih novina, traži naknadu za objavljivanje linkova na njihov sadržaj. NNI tako traži plaćanje licence od tvrtki i udruga koje linkaju sadržaj s njihovih portala u komercijalne svrhe. NNI-ov model naplate izazvao je brojne, uglavnom osuđujuće, kritike nakon što je u javnost procurila informacija da su od dobrovoljne udruge za pomoć zlostavljanim ženama "Women´s Aid" tražili da kupe linencu iz razloga jer je udruga na svoje stranice stavili link u kojem jedan od izdavača iz NNI piše pohvalno o njihovim aktivnostima. Za jedan takav link, primjerice, NNI, putem zajedničke kompanije Newspaper Licensing Ireland Limited (NLI), traži 300 eura. Hrvatski medijski stručnjaci pak takav model pozdravljaju te podržavaju naplatu do sada besplatnog novinskog sadržaja na webu.

Tableti naučili na plaćanje
Marijan Jurleka, direktor i osnivač novina 21. stoljeće, na irski model naplate linkova gleda s razumijevanjem i simpatijom. "Vjerujem u naplatu sadržaja", ističe Jurleka. Kako objašnjava, tiskani mediji razvijali su besplatno objavljivanje sadržaja na webu svima bez dugoročne strategije. "Sada je teško s besplatnog preći na naplatu ali je jasno da je jedina održiva poslovna opcija tiskanih medija da se pristup sadržaju na webu naplaćuje". Napominje i kako je danas bitno drugačije vrijeme. Pojavom pametnih telefona i tableta, korisnicima postaje normalno da plaćaju ono što koriste. U tome su uspjele filmska i glazbena industrija te pokazale da je zaštita autorskih prava putem naplate normalna. "Ne vidim zašto bi se mi izdavači od takvog modela susprezali", ističe. Jurleka vjeruje da je implementacija naplate do sada besplatnog internet sadržaja u Hrvatskoj moguća, no smatra da bi ona bila lakša ukoliko bi to bio zajednički pristup svih izdavača. To bi pak bilo moguće, po njegovom mišljenju, ukoliko bi izdavači na isti način gledali na razvoj tržišta. "Model koji rade Irci moguć je na uređenom tržištu što naše nije", ističe pak Ivica Grčar, predsjednik Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).

Cyber pretraživač
"Što bi vrijedilo da, primjerice, deset medija uvede naplatu kad će ostalih 80 i dalje objavljivati besplatan sadržaj", pita se. No, ubrzo bi moglo doći do promjene na hrvatskom medijskom tržištu. DZNAP, naime, radi na projektu čiji je cilj zaštita novinarskih autorskih prava. Projekt bi trebao dovesti u red tržište te smanjiti "prepisivačinu", a mogao bi, najavljuje Grčar, zaživjeti za otprilike dva mjeseca. "Pokušat  ćemo srediti tržište tako da se naplaćuje preuzimanje tuđeg autorskog sadržaja", ističe predsjednik DZNAP-a. Objašnjava da se radi o projektu stvaranja internet stranice, koja bi bila dio DZNAP-a, a koja bi prepoznavala sve istovjetne tekstove. Prva faza bila bi uvođenje cyber programa pretraživanja. Druga faza pretpostavlja analizu koju bi provodili medijski analitičari dok bi u konačnici to sve trebali odobriti odvjetnici. Kako objašnjava Grčar, upravo dvije posljednje faze znatno poskupljuju projekt. O kojem se iznosu radi ne želi špekulirati već navodi kako sljedećeg tjedna kreću u eksperimentalno provođenje projekta tako da će za oko dva tjedna znati koliko bi on mogao stajati. Zoran Turković, direktor razvoja i produkcije digitalnih medija Styrie, upozorava pak da linkanje autorskog sadržaja još nigdje nije 100 posto definirano te da se ono još uvijek nalazi u sivoj zoni. Ono što bi po Turkoviću trebalo regulirati je linkanje tuđih članaka od strane kompanija koje to čine u komercijalne svrhe te nikome ništa ne plaćaju. "Prerano je reći je li irski model dobar put", navodi te dodaje da bi hrvatski izdavači svakako trebali vidjeti na koji način naplatiti korištenje i reprodukciju svog proizvoda u komercijalne svrhe.

Razmjena linkova je u redu
Međutim, Turković napominje da jednako kao što je činjenica da novinski izdavači zarađuju na člancima i fotografijama čiju su proizvodnju platiti, tako je i činjenica da je na webu posve normalno i prirodno da ljudi razmjenjuju linkove i na taj način komuniciraju. "To je sama bit weba, što vidimo na uspjehu društvenih mreža, i to nikako ne treba naplaćivati", jasan je Turković. 

Guranje zakona

Novinski izdavači u sporu s Googleom

Osim Irskog NNI o uvođenju naplate internet sadržaja razmišljaju i belgijski tiskani izdavači. Njihovi glavni tiskani izdavači novina, magazina te tri TV kuće udružili su se te uvode Media ID, odnosno zajedničku platformu za registraciju korisnika i naplaćivanje sadržaja, što bi u konačnici ograničilo pristup besplatnom sadržaju na webu. Testiranje cijelog sustava trebalo bi započeti u travnju dok se njegovo lansiranje očekuje u rujnu. Nije na odmet napomenuti da belgijski tiskani izdavači još od 2007. godine vode spor s Googleom kada je prema odluci suda Google morao ukloniti stranice tih novina s Google Newsa. Očekivano, najveću štetu od takvog poteza pretrpjeli su upravo izdavači. Međutim, kako spor nikada do kraja nije riješen u prosincu prošle godine dvije sukobljene strane dolaze do novog sporazuma. Prema njemu Google će platiti izdavačima pet milijuna eura kroz oglašavanje na njihovim stranicama.

Primorati tražilicu da plati
Tako će novinski članci ostati dostupni na Google Newsu što će novinskim izdavačima donijeti dvostruku dobiti jer će sad zarađivati i od Googlea i od naplate svog sadržaja koji do rujna planiraju uvesti. U akciju protiv Googla krenuli su i Njemački i Francuski izdavači tiskovina koji nastoje progurati zakon koji bi primorao Google da im plaća linencu za linkanje.

Linkanje autorskog sadržaja nigdje nije 100 posto definirano, ono je u sivoj zoni
Zoran Turković, Styria

Ubrzo bi moglo doći do promjene na hrvatskom medijskom tržištu
Ivica Grčar, DZNAP

Zbog tableta i pametnih telefona korisnicima je normalno da plaćaju ono što koriste
Marijan Jurleka, 21. stoljeće