U sklopu javne rasprave koja traje oko izmjena krovnog bankarskog propisa – Zakona o kreditnim institucijama, sa svojim primjedbama oglasila se Udruga Franak. Poručuju da će, usvoji li se postojeći prijedlog, zakon će postati omča oko vrata svima koji već otplaćuju kredit s promjenjivom kamatnom stopom. Udruga koja okuplja građane čiji su krediti valutno vezani za švicarski franak ističe da podupire nastojanje da se zakonom odredi da promjenjive kamatne stope moraju biti transparentne i odredive jer su ih banke dosad mogle, kako kažu, mijenjati kada hoće i kako hoće. No tvrde da će podnijeti prijedlog će odrediti da banke moraju biti transparentnije, ali istodobno dopustiti da i dalje donose jednostrane odluke i to na izrazitu štetu dužnika.

Dužnici pred zidom
"Budući da u prijedlog nije uneseno nikakvo ograničenje za postojeće ugovore, to znači da će banke moći transparentno određivati promjenjivu kamatu na temelju parametara koje same odrede i usvoje", napominje Udruga ističući da dužnicima samo ostaje, ako se s time ne slažu, da isplate postojeći kredit s novim. S obzirom da već sada velik dio dužnika više nije kreditno sposoban za nove kredite kojima bi otplatili postojeće, to potencijalno znači "desetine tisuća loših postojećih kredita, desetine tisuća ovrha na nekretninama, desetine tisuća deložacija, desetine tisuća novih socijalnih slučajeva", dramatično upozoravaju.Od početka siječnja, kako je već pisao Poslovni dnevnik, banke su promijenile način obračuna promjenjive kamatne stope na kredite kako bi se uskladile s novim europskim propisima. Prema njemu, promjenjive kamate sastoje se od fiksnog dijela (marža) i varijabilnog (koji čini neka referentna kamatna stopa na koju ni banka ni klijent nemaju utjecaja). Iako na prvi pogled transparentna, prijelaz na novu računicu pri zatečenoj visini kamate bankama je omogućio da pri povijesno niskim referentnim kamatama u svijetu fiksiraju visoke marže iz čega proizlazi da kamatna stopa može imati samo tendenciju rasta. Treba napomenuti da su novi propisi zahtijevali da se nova računica primjeni na potrošačke kredite, no banke su je odlučile primijeniti na cijeli kreditni portfelj s time da su neke banke u to uključile i stambene kredite u otplati, poput Zagrebačke banke.Udruga je posebno nezadovoljna jer se stambeni krediti ne razmatraju kao oni s posebnim statusom (iako su Ministarstvo financija i HNB najavljivali da će se pitanje promjenjivosti kamatne stope na njih regulirati upravo ZOKI-jem što se nije dogodilo, op.a.). Dopuštanjem valutne klauzule, promjenjive kamate koja može rasti do 12 posto te anuitetnog načina otplate, stambeni kredit postaje moćno sredstvo za ekstra profite bankama i potencijalni izvor ljudskih tragedija, upozorava Franak.

Kamata kao na početku
Udruga je dala svoj prijedlog u kojem bi se novi izračun primjenio na prvu ugovorenu kamatu, a na postojeće ugovore smjeli bi se koristiti samo parametri koji su postojali kada je ugovor stupio na snagu, a  izračunom se ne smije dobiti kamatna koja je veća od prve ugovorene na početku otplate. Takva formulacija nije presedan, još 2011. donesena je u Srbiji, poručuju iz Franka.