Nakon gotovo desetljeća golemih prihoda zbog velikih državnih investicijskih projekata te rasta domaćeg tržišta nekretnina, izbijanjem krize prihodi hrvatskih građevinara gotovo su prepolovljeni, piše Večernji list.
Mnoge su velike građevinske kompanije u tom razdoblju akumulirale znatne gubitke, a kako se u idućoj godini teško može očekivati oporavak tržišta, evidentno je da bi mnoge od njih mogle biti suočene s propašću. Taj scenarij dijelom je posljedica tržišnih okolnosti, a dijelom i nove zakonske regulative, poput Zakona o financijskom poslovanju i izmjena stečajne regulative, piše Večernjak. Zahtjev za pokretanje predstečajnog postupka od velikih građevinara već su podnijeli Konstruktor, Dalekovod i Geotehnika inženjering, zagrebačka Ingra već mjesecima pleše na rubu bankrota, značajne gubitke bilježi i najveća slavonska građevinska kompanija Osijek Koteks, dok problema s isplatom korporativnih obveznica ima i našička Nexe grupa – najveći domaći proizvođač građevinskog materijala, piše list.
Prema javno dostupnim podacima, samo desetak najvećih domaćih građevinskih kompanija u protekle dvije i pol godine u svojim bilancama akumulirale su gubitke od pola milijarde kuna. U samo sedam godina, od 2004. do 2011., u Hrvatskoj je sagrađeno oko 700 kilometara autocesta, no suprotno osnovnim načelima ekonomije, što su domaći građevinari više radili, cijena njihova rada nije padala nego rasla. U samo nekoliko godina cijena sagrađenog kilometra autoceste porasla je sa tri na čak četrnaest milijuna eura. Postavlja se pitanje: ako su hrvatski građevinari godinama dobivali velike i unosne poslove od države, kako je moguće da su nakon tek nekoliko godina krize mnoge od njih na rubu propasti? Kamo su nestale državne milijarde, piše list.
Više pročitajte ovdje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Najveće pitanje koje se postavlja jest – što rade policija i tužiteljstvo?
Kao što se sav kriminal na razini država pokušava prebaciti na Sanadera, jednog i samog, tako će ispasti da je za sve muljaže na cestama kriva samo Skladgradnja, a svi pokazatelji govore da je opseg krađe stoput vći od bilanci Skladgradnje.
Sve je počelo kad su otjerali Bechtel. Dok je Bechtel radio, naši izvođači su uspješno radili kao podizvođači, redovito su plaćani a Bechtel je ugovarao poslove s fiksnom paušalnom cijenom, koja štiti investitora, tj. državu, više nego izvođača.
I bilo je novca za sviju. A odjednom su počeli napadi na Bechtel “jer pravi profit”, što je najveći grijeh koji može uraditi bilo koja privatna tvrtka u Hrvatskoj (nitko ih ne napada samo ako gube novce).
Onda je došla ponuda domaćeg konzorcija, duplo niža od Bechtelove, ali s potpuno promijenjenim ugovorom – jedinične cijene s neograničnom mogućnosti zaračunavanja dodatnih radova, vrsta ugovora koji sav rizik prebacuje na investitora – državu, i to su prikazali kao veliku uštedu i pobjedu domaće pameti, o tome je pisalo u svim novinama.
Očito je nabijanje dodatnih radova postalo izvanredno unosan posao, dionice su se dobivale lako, stavljala se kako bilo niska cijena koja se onda do besvijesti uvećavala. Svi su očito krali, pa su cijene reketa i provizija otišle u nebo.
Tu bi u zatvor prvo trebala ići glavna državna revizorica, a zatim pola porezne uprave i inspekcija, zatim nadzor, uglavnom i skoro uvijek IGH, a tek onda bi se moglo raspravljati i krivnji “nižih u hijerarhiji” tj. izvođača.
No budući da bi takav rasplet u zatvor strpao “podobne” koji su pod zaštitom KP HDZ i KP SDP, niti se ne pokreće istraga. I tu se kriminalni krug zatvara i hrvatska još jednom promovira kao zemlja gdje su najteža kriminalna djela pod zaštitom državnih službi koje bi ta djela trebala razotkrivati i sankcionirati.
Uključite se u raspravu