Cijena inokredita Linića vraća planu obveznica?

Autor: Jadranka Dozan , 03. siječanj 2013. u 13:30
U Ministarstvu financija važu

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, nakon što je Linić na pad rejtinga reagirao odustajanjem od euroobveznica na inozemnom tržištu, prema nekolicini stranih banaka krenulo se propitivati opciju bilateralnog kredita.

Umjesto planiranih 650 milijuna kuna, Ministarstvo financija na prvoj je ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa prihvatilo više nego dvostruko veći iznos ponuda domaćih banaka i drugih investitora za kratkoročno finaciranje države.

Njihova potražnja za kunskim i eurskim zapisima na rok od tri do 12 mjeseci u srijedu je premašila 1,44 milijarde kuna. Kako su ponuđene kamatne stope i dalje na veoma niskim razinama (npr. za 1-godišnje kunske 2,60 posto, a za eurske samo 2 posto), Ministarstvo je prihvatilo gotovo sve pristigle ponude pa je već na prvoj aukciji upisano više zapisa nego što ih tijekom cijelog mjeseca dolazi na naplatu. U situaciji kad je zbog pada kreditnog rejtinga odgođen planirani izlazak na međunarodno tržište obveznica, državni su financijaši očito odlučili da se do konačnog izbora gdje će se i na koji način realizirati prva veća operacija zaduživanja u 2013. jače oslone na domaće kratkoročno financiranje trezorcima. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, nakon što je ministar Slavko Linić na pad rejtinga ishitreno reagirao odustajanjem od euroobveznica na inozemnom tržištu, prema nekolicini stranih banaka krenulo se propitivati opciju bilateralnog kredita.

Taj se iskorak na tržištu ponajprije tumači u kontekstu osiguranja premosnice (bridging loan) dok se ne iskristalizira jasniji stav o inozemnom zaduživanju i/li dok Vlada ne presloži proračunske i planove reformi na način da investitore uvjeri u bolje srednjoročne perspektive. No, investicijski bankari mahom ističu da je situacija s premijama rizika na vanjskim tržištima državnog duga i dalje takva da i nakon pada rejtinga državi omogućuje povoljnije kamate nego što je to bilo prilikom dosadašnjih inozemnih zaduživanja (posljednje vanjsko bilo je u travnju 2012.), ali i jeftinije nego što bi bila cijena bilateralnog inokredita. Ukratko, mnogi to smatraju nepotrebnim (među)korakom i uvjereni su da se država treba vratiti prvotnom planu prodaje obveznica na inozemnom tržištu. Kako neslužbeno saznajemo, u Ministarstvu zasad još uvijek važu nekoliko opcija. Prva aukcija trezorskih zapisa u 2013. prometom sugerira da bi se upravo taj instrument u narednim tjednima mogao iskoristiti kao premosnica u financiranju jaza između tekućih prihoda i rashoda proračuna, koji je u prvom kvartalu u pravilu najizraženiji.  

Komentirajte prvi

New Report

Close