Tržište kapitala

Kretanje Crobexa
U travnju vrh, u lipnju dno
Dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX 17. je travnja skočio je na najveću vrijednost u ovoj godini od 1845,02 boda, a samo mjesec dana kasnije (15. lipnja) pao je na minimalnu razinu (1619,35 bodova). Najveća korekcija indeksa bila je 1. lipnja (-2,4%), a najveći dnevni skok 29. lipnja (+3,45%). Ulagači su na burzi dionicama najviše trgovali 27. veljače kada je u jednome danu promet bio 45,6 milijuna kuna, a najmanji je bio 28. lipnja (3,07 milijuna).

Uzlet dionica zbog privatizacija
CO i Petrokemija u fokusu ulagača
Na početku godine ulagače je zaintrigirala mogućnost privatizacije Croatia osiguranja. Dionica je krajem siječnja u nekoliko dana skočila 58 posto. Tek 11 mjeseci kasnije odabrani su konzultanti (uredi KPMG-a iz nekoliko država i Wolf Theiss) za provedbu postupka. Veliku "prašinu" na tržištu podigao je bivši potpredsjednik Vlade Radimir Čačić kada je krajem ožujka najavio privatizaciju Petrokemije "vrijednu 200 milijuna eura". Dionica je potom u četiri tjedna skočila 35%.

Preuzimanja kompanija
Viru Sladorana, ĐĐ Holding bez Ingre 
U godini snažne krize samo su se rijetke kompanije odlučile na preuzimanja. "Najzaposlenija" je bila šećerana Viro čiji su dioničari početkom travnja krenuli u preuzimanje. Tijekom godine Viro je preuzeo i 100 posto Sladorane (kraj listopada). Duropack je preuzeo sve dionice Belišća, a Zagrebačka banka objavila je 24. listopada ponudu za preuzimanje Istraturista. ĐĐ Holding htio je preuzeti Ingru, no to je propalo jer odaziv dioničara nije bio velik.

Tri dokapitalizacije
Ledo 'pomeo' tržište
Svakako najveći interes ulagača u 2012. godini privukla je dokapitalizacija Leda teška 750 milijuna kuna koja je završila prošloga tjedna. Čak 70 posto novca tvrtki iz koncerna Ivice Todorića dala su četiri obvezna mirovinska fonda. Manje uspješnu dokapitalizaciju (100 mil. kuna) imao je Uljanik koji je upisao nešto više od minimalnog praga. I Institut IGH je krajem svibnja od ulagača dobio 80 milijuna kuna svježeg kapitala. To je bio i prvi korak njihove najavljene financijske konsolidacije.

Slom građevinara
Bez novca za otplatu dugova
Ingra je od sredine svibnja u blokadi i odmah je odgodila isplatu kamate po obveznici. Krajem listopada nije mogla isplatiti komercijalne zapise, dok početkom prosinca nije isplatila kamatu po obveznici. Nexe je krajem svibnja na ZSE uvrstio obveznicu od 10 milijuna eura, da bi krajem studenoga tražili odgodu dospijeća i isplatu kamate, što su ulagači odbili. Dalekovod je bio u blokadi od kraja listopada, što se riješilo pokretanjem predstečajne nagodbe prošloga tjedna.

Napokon novi proizvod na ZSE
Trguje se zlatom, naftom, DAX-om
Nakon što su godinama najavljivali nove proizvode na Zagrebačkoj burzi, 21. rujna prvi put se počelo trgovati certifikatima. Prvo su uvršteni indeksni, turbo long i turbo short certifikati na DAX. Nakon toga, Erste banka koja je izdavatelj tih strukturiranih papira, uvrstila je početkom listopada i certifikate na zlato i naftu. Krajem istog mjeseca Erste je uvrstio nove certifikate na DAX, ali i na njemački Bund, a mjesec dana kasnije opet na naftu i zlato. Ukupno ih je 17.

Nagrade Poslovnog dnevnika
Dionica HT-a dominira u nagradama
Najtransparentnija kompanija je Hrvatski telekom, a slijede Podravka i Viro. Nagrade su to koje je Poslovni dnevnik uručio na 22. konferenciji Zagrebačke burze. ZSE je nedavno uručio i nove nagrade – dionica godine je ona Valamar Adria holdinga, najveći promet imao je HT-a, Viadukt najveći rast cijene, a Vupik najveći rast prometa. Interkapital VP član su godine, Erste banka najviše je doprinjela razvoju tržišta, a Drugi program HR-a najviše je educirao.

Sud 'ruši' Hanfu
Sporni Belje, LRH i Quaestus
Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ove je godine sud srušio tri velika rješenja. Visoki upravni sud 13. lipnja poništio je rješenje o preuzimanju Liburnia Riviera hotela i postupak vratio na početak. Postupak je obustavljen početkom listopada. Gotovo identična situacija bila je s Agrokorom i preuzimanjem Belja. Sud je 24. kolovoza poništio rješenje, a Hanfa je 13. prosinca obustavila postupak. Sud je poništio i rješenje kojim je Quaestus Investu oduzeta licencija.

Povlačenje dionica
Sa ZSE otišlo 20 tvrtki
Ove godine čak je 20 kompanija povuklo dionice sa Zagrebačke burze. Posljednji su o tome u četvrtak odlučivali dioničari Vira, ali su ipak odbili delistiranje. No u slučaju Sladorane povlačenje je prošlo jer sve dionice drži Viro, a povlačenje će se provesti u 2013. Odluku o delistiranju u prosincu su donijeli i dioničari Istraturista. Osam kompanija povuklo je dionice jer su stečajni upravitelji tražili delistiranje, pet je učinilo na glavnoj skupštini, a ostali zbog istiskivanja ili preoblikovanja.

Nova zaduženja
U igri Atlantic, Plodine, HP i IGH
Atlantic grupa refinancirala je sredinom studenoga 307 milijuna eura duga. Nedugo nakon toga, Erste banka na domaćem tržištu kapitala izdala je 300 milijuna kuna vrijednu obveznicu. Plodine su pak sredinom srpnja na tržište plasirale 50 milijuna kuna novih obveznica. I Hrvatska pošta na tržište je krajem svibnja plasirala 400 milijuna kuna dužničkih vrijednosnica, dok je Institut IGH početkom lipnja izdao 10 milijuna eura konvertibilnih obveznica.

 Financijske institucije

Novi guverner
Vujčić umjesto Rohatinskog
Nakon dvanaest godina i dva mandata na čelnoj poziciji Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog u srpnju je zamijenio Boris Vujčić. Dugogodišnji zamjenik Rohatinskog, Vujčić nastavlja istim smjerom monetarne politike i očuvanjem stabilnog tečaja kune. Godinu dana prije ulaska u članstvo Europske unije, novi guverner djelomično je zamijenio vodeće ljude središnje banke, a "vruću stolicu" supervizije 32 domaće banke preuzeo je bivši šef OTP-a Damir Odak. HNB je u velikom poslu promjene regulatornog okvira u sklopu primjene novih globalnih propisa za banke Basela III. One podrazumijevaju, između ostalog, opsežne izmjene Zakona o kreditnim institucijama, jačanje zaštite potrošača kao jedne od strana u ugovornom odnosu s bankom.

Okrupnjavanje malih banaka
Konsolidacija tržišta
Pritisnute recesijom, ali i strahom od otvaranja tržišta ulaskom u Europsku uniju, prošla godina donijela je pojačane napore u okrupnjavanju malih banaka. Prvi val okrupnjavanja dogodio se lipanjskom dokapitalizacijom Centar banke u kojoj je većinski vlasnik postao fond rizičnog kapitala Alternative private equity. U tijeku je snimanje stanja u Vaba banci koja je dobila potrebna odobrenja regulator i skupštine da se priključi platformi oko Centar banke. Paralelni proces vodi Karlovačka banka koja je u postupku pripajanja manje Nava banke. U Ministarstvu financija navodno se radi na alternativnoj platformi u čijem bi centru bila državna Croatia banka, a njoj bi se pripojile spomenute zajedno sa Jadranskom i Bankom Kovanicom.

Privatizacija HPB-a
Potraga za kupcem
Pritisnuta budžetskim deficitom Vlada Zorana Milanovića je naposljetku "prelomila" i odlučila prodati Hrvatsku poštansku banku strateškom ulagaču. Na prodaju je 51,46 posto banke s aktivom od 16,8 milijardi kuna. Potencijalni kupac akvizicijom ulazi među deset najvećih banaka i dobiva četiri posto tržišnog udjela. I prije same potrage za kupcem privatizaciju HPB-a obilježio je skandal s izborom savjetnika za prodaju. Ministarstvo financija koje vodi postupak na natječaju nije ni otvorilo ponudu švedskog konzultanta jer omotnica navodno nije bila pravilno označena pa je konsternirani švedski ponuditelj zaprijetio tužbom. Natječaj vrijedan 10,4 milijuna kuna naposljetku je dobila Confida-Revizija i njezini austrijski partneri.

Stečaj Credo banke
Poljuljano povjerenje
Propast Credo banke koja je zbog malverzacija bivših vlasnika izgubila dozvolu za rad i nad kojom je u siječnju pokrenut stečaj snažno je uzdrmala povjerenje na domaćem financijskom tržištu. Velike banke i institucionalni ulagači većinom su povukli depozite iz manjih banaka  i zatvorili linije likvidnosti na međubankarskom tržištu. Male banke bile su prisiljene obratiti se narodnoj banci i kratkoročnim kreditima za likvidnost kako bi zadovoljili osnovna bankarska pravila. Nervoza na tržištu bila je najintenzivnija tijekom prve polovice godine, da bi se potom smirila, no povjerenje prema malim banaka još uvijek je daleko od onog što je bilo 'prije slučaja Credo' što je pokazalo koliko mala banka neproporcionalno snažno može uzdrmati i puno veće igrače.

Pad dobiti kreditora rast loših kredita
Rast loših kredita
Višegodišnja recesija u realnom sektoru i manjak potražnje rezultirali su smanjenjem dobiti bankarskog sustava koji ne može pobjeći od sudbine svojih klijenata. Banke u 2012. tako mogu računati na i do 20 posto nižu dobit nego u godini ranije. Dok pada dobit i pokazatelji profitabilnosti, kontinuirano raste kvari kvaliteta kreditnog portfelja.  Udio loših kredita u ukupnima popeo se na kraju rujna na 14 posto. To znači da od 287 milijardi kuna bruto kredita čak 40 milijardi kuna ima problema s otplatom. Najteže dugovoe servisiraju tvrtke kod kojih je svaki četvrti zajam loš, a najuredniji dužnici su građani kojih je 11 milijardi kuna problematično. Procjena HNB-a je da će loši krediti porasti na 15 posto u 2012, a rast će i u narednoj godini.

Kolektivna tužba protiv kreditora
Sve zbog 'švicarca'
Pokretanjem tužbe protiv najvećih banaka koje su odobravale kredite vezane za švicarski franak, Udruga Franak napravila je presedan kad je u pitanju zaštita potrošača. Zagrebački Trgovački sud prihvatio je tužbu protiv osam poslovnih banaka koju je uime Udruge Franak podnio Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača čime je započela "povijesna" sudska bitka protiv banaka. Procjena je da je u Hrvatskoj više od 100.000 korisnika kredita vezanih za "švicarce" među kojima je 75.000 stambenih kredita. Sve promjene tečaja franka i rast kamatnih stopa banke su prebacile na klijente kojima su rate porasle i od 35 posto, a nekima se i udvostručile. Sam HNB je nedavno priznao da su banke sa tim kreditima klijente dovele u neprimjerenu zabludu.

'Majke' povlače kapital
Razduživanje u milijardama
Zahvaljujući visokoj kapitaliziranosti i manjku potražnje za kreditima, strane banke u 2012. pojačano su započele s povlačenjem kapitala iz Hrvatske. U osam mjeseci povučeno je oko šest milijardi kuna i to ponajviše kroz smanjenje inozemnih depozita i kredita matičnih banaka. Intenzitet povlačenja u ranu jesen zabrinuo je i središnju banku pa je u Zagrebu organiziran veliki sastanak najmoćnijih bankarskih grupacija koje posluju u Hrvatskoj, uz prisustvo međunarodnih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda u sklopu Vienna 2.0 inicijative. Strane banke najavile su da jačeg povlačenja kapitala neće biti i najavile da će im hrvatsko tržište i regija i ubuduće ostati primarni fokus u poslovanju.

Prodaja Hypa
Čeka se novi 'gazda'
Austrijska Hypo grupa, u čijem je vlasništvu domaća Hypo banka, u postupku je traženja novog vlasnika. Nakon što je austrijska država novcem poreznih obveznika spasila grupu od bankrota, postupak reprivatizacije započeo je u 2012., a u njemu će domaća podružnica dobiti novog "gazdu". Strateški savjetnik u procesu je njemačka Deutsche Bank koja je početkom prosinca dobila nekoliko ponuda zainteresiranih, no detalji o interesentima nisu objavljeni. Austrija na prodaju nudi čitavu grupaciju za što očekuje oko 1,5 milijardu eura, no ponude se primaju i za pojedinačna tržišta. Potencijalni kupci za Hrvatsku, jednu od najboljih dijelova grupe, spominju se ruske i turske banke, a u Srbiji je interes za banku iskazala tamošnja podružnica Erste & Steiermärkische banke.

Novi igrači na tržištu
Rusi i turski bankari
Kupnjom austrijskog Volksbank Internationala u veljači je na europsko, pa i hrvatsko tržište, ušla najveća ruska banka Sberbank. Domaća Volksbanka postala je time dio ruske bankarske grupacije koja je nakon snimanja stanja na domaćem tržištu najavila nove proizvode i pojačanu aktivnost. Neslužbene najave spominjale su Sberbank i u kombinacijama za HPB, a tu se moglo čuti još jedno rusko ime – VTB, najvećeg konkurenta Sberbanku u Rusiji. Na domaćem tržištu ove godine pojačano se aktivirala i turska Kent banka koja je 2011. preuzela Banku Brod. Turski ulagači najavili su da će ta banka biti potpora turskim investitorima  u osvajanju hrvatskog tržišta, ali i tržišta regije te najavili ambiciozno širenje mreže poslovnica.

Nacionalna referentna stopa
Od čega se sastoje kamate?
Zahvaljujući usklađivanju s europskim direktivama, od 2012. godine izračun kamatnih stopa u Hrvatskoj se po prvi puta transparentnije iskazuju. Na temelju troškova izvora financiranja koje je za sve banke objavila središnja banka, Hrvatska udruga banaka izračunala je nekoliko inačica Nacionalne referentne stope koje će služiti kao baza za izračun kamatnih stopa na kredite. Za početak to će vrijediti za potrošačke kredite do milijun kuna vrijednosti, a uskoro se očekuje slična računica i za ostale kredite. Klijenti će tako u svakom trenutku znati koliki dio kamate čini fiksna marža koju banka naplaćuje, a koliko kamata ovisi o kretanjima referentnih kamatnih stopa na svjetskim tržištima, poput euribora ili domaće stope NRS.