Posljedice globalne recesije postavile su pred tvrtke, privatne ili državne, kao i pred lokalne samouprave, gradove i vlade, velike izazove vezane uz poslovanje.Suočene sa smanjenim prihodima i brojem zaposlenika, kao i manjim operativnim i kapitalnim proračunima, takve organizacije bilo da dolaze iz privatnog ili javnog sektora moraju poboljšati svoje već opsežne upravljačke procese kako bi unaprijedile ili u najmanju ruku zadržale odgovarajuću proizvodnju, odnosno razinu usluga koje pružaju svojim korisnicima. Ključ rješenja izazova leži u efikasnom i cjelovitom upravljanju imovinom. Neovisno o kojoj vrsti imovine se radi, o pokretnoj (automobili, kamioni, željeznica, brodovi, avioni,…) ili nepokretnoj (tvornice, luke, zgrade, pogoni, ceste, tračnice, cjevovodi, strojevi,…), svoj imovini koja sudjeluje u proizvodnji ili pružanju usluga potrebno je povećati operativnu učinkovitost i iskoristivost što u konačnici, nužno dovodi do smanjenja troškova. "Pametnija" imovina i upravljanje njome otvara nove načine razmišljanja i omogućuje preispitivanje tradicionalnog pristupa stvaranju usluga s jedne te korištenju energije, vode i sirovina s druge strane. To pak otvara neslućene putove inovacijama i novim rješenjima za današnje izazove održivog razvoja.

Pristup imovini
Poznata je i činjenica da upravo zemlje članice Europske unije, u čijem će se društvu uskoro naći i Hrvatska, s posebnom pažnjom pristupaju upravljanju imovinom. U tom kontekstu, usmjeravaju se na efikasan i cjelovit pristup imovini što doprinosi visokom stupnju transparentnosti upravljanja i praćenja imovine na relacijama od katastarskih knjiga do porezne vidljivosti u primjeru nekretnina ili od ukupne evidencije nacionalne baštine, do svih vozila, umjetnina pa na kraju i do najsitnijih detalja kao npr mobitela. Pametno ulaganje u upravljanje imovinom donosi dugoročnu korist, bolju operativnu učinkovitost, povećanje efikasnosti i značajne uštede.  IBM Maximo Asset Managment omogućuje sveobuhvatan pogled i upravljanje svim vrstama imovine, od alata i strojeva, vozila i cesta, do zgrada i komunikacijske te IT opreme, uz uvid u njihovo stanje, lokaciju te radne procese koji ih podržavaju. Danas više gotovo i nema stvari oko nas koja u sebi ne sadrži senzor, memoriju, procesor ili neku drugu IT komponentu koja joj omogućava prikupljanje i analizu informacija, upravljanje te komunikaciju s okolinom. Počevši od mobilnih telefona koji su već neko vrijeme po svojstvima bliže osobnom računalu, nego spravi za uspostavu poziva u pokretu, preko automobila koji analiziraju stanje vozača, prometa i vremenskih prilika kako bi putnici neometano i sigurno stigli na odredište, sve do medicinskih aparata koji provode najpreciznije kirurške zahvate ili "pametnih" zgrada koje u prostorijama ovisno o dobu dana reguliraju količinu svjetla ili ovisno o zauzetosti, unos svježeg zraka. Procjena je da 30 posto ukupnih troškova zgrada otpada na troškove energije, koje se pak oko 50 posto doslovno gubi zbog neefikasnosti i kvarova u sustavu ili odnosno neoptimalnog korištenja. Također se procjenjuje da će do 2025. godine upravo zgrade biti najveći potrošači energije, veći od proizvodne i transportne industrije zajedno. Posljedica je toga da će objekti i zgrade postati i najveći zagađivači koji će u okolinu izbacivati najveću količinu stakleničkih plinova. Usporedbe radi, zgrade danas u okolinu izbacuju više stakleničkih plinova nego automobili.

Slušanje zgrada
S obzirom da su objekti i zgrade među najvećim generatorima troškova, tvrtke i organizacije, čije poslovanje ovisi o njima ili se o objektima brinu, moraju uvoditi i provoditi najbolje prakse upravljanja objektima (Facility Management) kako bi dobili bolji uvid u stanje, smanjili troškove funkcioniranja i održavanja te povećali iskorištenost objekata. Tehnologija nam danas omogućuje "slušanje" obilja informacija koje zgrade emitiraju. Prikupljanjem, analizom i omogućavanjem pristupa tim podacima u organizacijama različitih profila od muzeja i škola do industrijskih postrojenja, objekti se mogu učiniti učinkovitijima kako bi se smanjili troškovi, unaprijedilo korištenje energije, a zgrade učinile boljim mjestima za život i rad. Primjenom IBM Tririga Energy Optimization integriranog rješenja organizacije različitih profila u mogućnosti su povezati sustave za praćenje u  stvarnom vremenu sa sustavima upravljanja objektima i događajima, kako bi se omogućila analiza i optimizacija operativnog upravljanja objektima, smanjenje troškova energije te poboljšalo upravljanje imovinom i njezina pouzdanost. Jedan od najposjećenijih muzeja u Europi, pariški Louvre, koji je brojio 8,8 milijuna posjetitelja u 2011. godini, koristi IBM-ov softver za upravljanje imovinom koji im između ostalog omogućuje vizualizaciju cijele infrastukture i donošenje boljih odluka prilikom reakcija na trenutne probleme te proaktivnom rješavanju potencijalnih problema. Na taj način ostvaruje se stalna dostupnost svih izložbi i postava za posjetitelje tijekom cijele godine unatoč velikom broju intervencija i popravaka na imovini koja se brine za čuvanje vrijednih umjetničkih djela.

Krešimir Jagarić/IBM Hrvatska