Život mu nikada nije tepao, odrastao je u domu za djecu bez roditeljske skrbi, a danas Mladen Šolčić sa suprugom Snježanom u Patkovcu nadomak Bjelovara ima farmu čiju su vrijednost bankari nedavno procijenili na gotovo 20 milijuna kuna. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Šolčić najveća je farma koja se bavi proizvodnjom mlijeka na području Bjelovarsko-bilogorske županije te jedna od samo dvadesetak velikih farmi u Hrvatskoj sa 500 i više mliječnih krava. Drugu godinu za redom Šolčići u otkup mljekarskoj industriji godišnje isporuče 1,7 milijuna kilograma mlijeka, budući da je u laktaciji oko 250 grla. To je njihova potvrđena proizvodna kvota s kojom dogodine u srpnju ulaze među brojnu konkurenciju na zajedničkom tržištu Europske unije. 

Od svinja do krava
Poljoprivredom na tržišnim osnovama Snježana i Mladen bave se od 1997. Krenuli su sa svinjogojstvom, imali su najbolji rasplodni materijal i na njihovoj je farmi održana prva i zapravo jedina aukcija nerasta od kako je Hrvatska zakoračila u demokraciju i neovisnost, prisjeća se Mladen Šolčić. Dok mislima prebire po tom razdoblju nevoljko otkriva kako su namjeravali izgraditi suvremeni reprocentar za 150 krmača, no svinjogojstvo je u kratkom roku zaronilo u nepremostive probleme pa su 2003. rasprodali i svinje i opremu i odlučili se za novi projekt – mliječni biznis.    Cijena mlijeka bila je više nego pozitivan mamac, Vlada je najavljivala kako će radi nedostatne proizvodnje tom sektoru dati stratešku dimenziju. Prvu staju za 50 mliječnih krava Šolčići su izgradili komercijalnim kreditom i za 2004. u prvoj godini proizvodnje u otkup isporučili 100.000 kilograma mlijeka europske kakvoće. Druga farma realizirana je kroz operativni program Ministarstva poljoprivrede, ukupno je stajala 4,5 milijuna kuna od kojih je kredit preko HBOR-a iznosio 3,5 milijuna dok su treću isfinancirali vlastitim sredstvima. Sve potpore koje su unatrag tri godine dobili sukladno aktualnim zakonima, a riječ je o iznosu od oko pet milijuna kuna sustavno su investirali u nove gospodarske objekte, mehanizaciju, stočnu hranu…Nisu, iznose Šolčići, prodali nijedno žensko tele, sve su ih brižno timarili i zbog toga danas imaju stado od 500 grla. S obzirom na agoniju koju proizvodnja mlijeka bilježi već drugu godinu radi iznimno niske otkupne cijene i sve skuplje stočne hrane u studenom su uvezli 30 simentalskih junica. To je, ističu, posljednji napor da kroz daljnje povećanje proizvodnje mlijeka pokušaju premostiti iznimno tešku situaciju koja je u međuvremenu natjerala više tisuća farmera da napuste proizvodnju mlijeka i krave prodaju u klaonicu.

Bez vile na moru
"U Vladi naglašavaju da se struja ne može građanima prodavati jeftinije od proizvodne cijene, a mlijeko može," ne skriva srditost Šolčić. Trošak samo za osnovnu hranu po svakom muznom grlu iznosi oko 13.200 kuna, a za prosječnu proizvodnju od 7000 kilograma mlijeka mljekare mu isplate oko 14.400 kuna što pokazuje da na stočnu hranu danas odlazi čak 90 posto novca dobivenog za otkupljeno mlijeko. Čime platiti veterinara, kako servisirati kredit banci, platiti struju i plavi dizel te plaće i doprinose za osam zaposlenih, ali i za njih te sina Matiju, dvoje Šolčići dok navode kako se Matija školovao za veterinarskog tehničara jer želi nastaviti voditi i razvijati obiteljsko gospodarstvo. Uz farmu imaju neveliku obiteljsku kuću, nemaju apartman, kamoli vilu na moru ili stanove na nekim drugim lokacijama. Luksuz im je nepoznat, svaka zarađena kuna, naglašavaju Šolčići, strpljivo je investirana u farmu radi bolje budućnosti, a sve se teže nositi s problemima. Za stado koje imaju na farmi trebaju oko 650 hektara zemljišta na kojemu bi sami proizvodili hranu i time bi, tvrde, smanjili ulazne troškove do 30 posto. Danas obrađuju tek 100 hektara, pola je vlastito zemljište, ostatak je najam. Hektare koje imaju zbog toga tijekom jedne godine dva puta oru i siju ne bi li snizili troškove. Lani u prosincu natjecali su se za 180 hektara državnog zemljišta i trebali su ga dobiti. Ugovorili su i kredit s bankom, no ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina neočekivano i bez argumenata natječaj poništava u samoj završnici. Zemlju nisu dobili, a banci su za trošak otvaranja i zatvaranja kredita morali platili oko 30.000 kuna iako kredit nije realiziran. Povrh toga, kažu, još uvijek čekaju i povrat jamčevine. Za farmu su građevnu dozvolu platili 250.000 kuna, a sada će vlasnici bespravno izgrađenih objekata dobiti bonus, bit će nagrađeni jeftinom legalizacijom, ilustriraju Šolčići neke od detalja na koje se poljoprivrednici itekako spotiču zbog aljkavosti i samovolje državne birokracije.

Proizvodnja

Troškovi sve veći

Na svakoj litri mlijeka radi visokih troškova proizvodnje danas gube jednu kunu. S tim gubitkom može se raditi godinu, možda dvije. Treću nikako, opominje Mladen Šolčić i navodi kako je ove godine u klaonicama završilo oko 40 tisuća mliječnih krava. Ta činjenica, dodaje, nažalost, uopće nije zabrinula resornog ministra pa vjerojatno neće ni podatak da će nakon višegodišnjeg rasta proizvodnje mlijeka 2012. završiti s dramatičnim urušavanjem količina. U odnosu na 2011. bit će izgubljena najmanje jednomjesečna proizvodnja.   

Prazna obećanja

Vlada obmanula mljekare

Kada su 2004. pokrenuti operativni programi Ministarstvo poljoprivrede motiviralo je poljoprivrednike neka investiraju u mliječne farme jamčeći da će otkupna cijena za kilogram mlijeka iznositi 3,2 kune. Za mlijeko vrhunske kakvoće koju postižu tek malobrojni proizvođači i u okvirima EU, Šolčići danas dobiju tek 2,66 kuna. Istodobno litra obične flaširane vode dvostruko je skuplja.