Kada su efekti globalne financijske krize dosegli njihovu zemlju, čelnici jedne srednjoeuropske države bivšeg istočnog bloka nisu oklijevali. Suočeni s padom gospodarske aktivnosti i rastom nezaposlenosti, sklopili su ugovor s MMF-om te pokrenuli kontroliranu devalvaciju, s ciljem povećanja izvozne kompetitivnosti svoje industrije, piše Večernji list.
Ideja je bila da se uz niži tečaj domaće valute smanji cijena rada i proizvodnje u njihovoj zemlji, izražena u nekoj od stranih valuta, pa će stoga domaći izvoznici postati konkurentniji, početi dobivati više poslova na stranim tržištima, iz čega bi na kraju trebao proizaći gospodarski rast. No željeni pozitivni efekti su izostali su. Rast konkurentnosti izvoznih proizvoda na stranim tržištima nikad nije materijaliziran, prvenstveno jer je zbog recesije potražnja bila u padu, dok su na domaćem tržištu efekti također bili slabi.
Nakon devalvacije uvozni proizvodi bili su skuplji nego prije, ali deindustrijalizirana privreda nije mogla proizvesti supstitucijske robe. Država je upala u grozan recesijski ciklus. U samo godinu dana 100 tisuća ljudi ostalo je bez posla, deseci tisuća, zbog toga što nisu mogli plaćati skupe kredite, i bez krova nad glavom. Standard građana dotaknuo je dno. Kako Večernji navodi, ovo nije alternativni scenarij novije povijesti Hrvatske da su kreatori domaće monetarne politike popustili učestalim zahtjevima za devalvacijom nacionalne valute. To se dogodilo u Mađarskoj, koja je danas, upravo zahvaljujući pogrešnoj ekspanzivnoj monetarnoj politici, najnestabilnija ekonomija Europske unije i jedini kandidat za uvođenje eura, koji je u lošijoj financijskoj situaciji od Hrvatske.
Članak u cijelosti možete pročitati ovdje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Tu nam priču bankarski lobiji ponavljaju već godinama, neinventivni i nesposobni kakvi jesu uvijek ponavljaju u dlaku iste stvari.
Kod nas bi devalvacija najviše oštetila recimo uvoznike automobila, najbeskorisnije sisače mase novca državne ekonomije. A “supstitucije” imamo koliko hoćeš, armiju mehaničara koji mogu krpati stare aute dok ne oporavimo industriju i realno zaradimo za nove skupe aute.
Istina je da se gube radna mjesta, ali radna mjesta kod uvozničkih tvrtki, koje uvoze mahom robu što je si mi uopće niti ne možemo priuštiti, ali vlada diže enormne kredite kako bi umjetno održavala potražnju robe široke potrošnje.
A “supstitucije” opet ima koliko treba, toliko stranih investicija je blokirano u ovom trenutku da kad bi ih se pola pustilo, otvorili bi višestruko više radnih mjesta nego što bi ih izgubili uvoznički štakori.
devalvacija je dobra stvar u svakom pogledu. jedine potencijalne žrtve bi bili korisnici stambenih kredita, no za njih se dužna pobrinuti država, država ih je uvalila u izrazito nepovoljna kreditna ropstva šaljući signale da su takvi krediti sasvim normalni i ne čineći ništa u borbi protiv bankarskog lihvarenja. sada se korisnici stambenih kredita koriste kao taoci bankarskog reketa.
umjesto da im država pomogne, država pomaže bankama da ih šikaniraju i predstavljaju kao glavni argument zašto se ne smije dirati banke.
@Super24
Tako je od izabranih prestavnika naroda kao sto su recimo Viktor Orban, Robert Mugabe, Ivo Sanader, Silvio Berlusconi, George Bush,…
neovisnost centralne banke od koga? izabranih predstavnika naroda (barem formalno)
neovisnost koga od izabranih predstavnika naroda? financijskog kartela.. ili nekih “dobrih vila” “ekonomije”..
šta je to razvoj ekonomije?
Imas masu primjera gdje je devalvacija valute omogucila rast ekonomije. Medutim, u Madjarskoj i Zimbabweu nije.
Razlog tome je sto u obje ove zemlje vlada generira ogromnu kolicinu ekomnomske i politicke nestabilnosti koja dovodi do pada investicija i pada potrosnje. Madjarska ima porast drzavnog intervencionizma u ekonomiju, nacionalizaciju mirovinskih fondova, sustavne napade vlade na neovisnost centralne banke itd.
Vrlo jednostavno ako nacionaliziras neciju mirovinu, onda ce ta osoba znacajno smanjiti potrosnju i poceti stediti novce. Vise ekonomije pod kontrolom politicara znaci vecu vjerojatnost dislokacije kapitala, vecu ekonomsku nestabilnost i veci rizik investiranja.
Uz sve to u Madjarskoj postoji znacajan porast ksenofobije, rasizma i politicke nestabilnosti generalno, sto takodjer negativno utjece na razvoj ekonomije.
Uključite se u raspravu