Gospodarske krize u Sjedinjenim Državama i Europi, napetosti u Aziji, rat u Siriji, iranski nuklearni program izazovi su s kojima će se 2013. susresti svjetski čelnici kao što su Barack Obama, Vladimir Putin, Xi Jingping ili Europska unija.

Gospodarske krize u SAD-u i Europi

"U 2013., će najvažnije pitanje s područja vanjske politike biti spremnost Sjedinjenih Država i Europe da riješe svoje gospodarske krize", smatra Jessica Mathews, predsjednica centra Carnegie u tekstu "Global Ten: challenges and opportunities for the president in 2013". (Deset svjetskih izazova i prilika za predsjednika u 2013.)

Sjedinjene Države suočene su sa zabrinjavajućim "proračunskim zidom", režimom štednje koji će pogoditi zemlju ako se Kongres ne dogovori o smanjenju duga i proračunu do kraja godine. Kombinacija povećanja poreza i smanjenja javne potrošnje treba stupiti na snagu 2. siječnja i taj bi šok mogao američko gospodarstvo ponovno gurnuti u recesiju.

Pred Europom je "izazov kombinirati gospodarsku disciplinu i političku volju", piše stručnjakinja. Kriza eurozone "mutirala je u 2012. iz smrtonosne u kroničnu bolest koja će trajati godinama", piše Mathews. Upozorava vlade Italije, Francuske, Španjolske i Portugala da će u 2013. "morati primijeniti snažne lijekove i nastaviti raditi kako bi obnovile rast". Stručnjaci upozoravaju da su američki pogledi na mjere kojima bi se potaknuo rast bliži francuskima nego njemačkim stajalištima.

BDP eurozone trebao bi se smanjiti za 0,3 posto iduće godine, no unatoč toj prognozi Justin Vaisse iz centra Brookings i autor knjige "Barack Obama i njegova vanjska politika", drži da je "najgori dio krize eura iza nas". Ocjenjuje kako su "Amerikanci i tržišta zaključili da euro neće eksplodirati, jer u protivnom bi euro pao te potaknuo bijeg kapitala".

Vaisse je, međutim, više zabrinut posljedicama "usporavanja kineskog rasta". Prema crnome scenariju eurozona "bi mogla drastično smanjiti svoj uvoz iz Kine jer je recesija veća nego što su predvidjeli". Takav bi scenarij izazvao "političke socijalne i geopolitičke posljedice u Kini". Novi prvi čovjek Kine Yi Jingping "ne može si dopustiti usporavanje rasta i gomilanje gospodarsko-političkih problema", drži Jessica Mathews.

Kina, spor oko otočja sa susjedima i uloga SAD-a

Brojni analitičari strahuju da bi rast napetosti u azijsko-pacifičkoj regiji mogao voditi k utrci u naoružanju i čak oružanom sukobu. Žarište te krize su otočja u Kineskom moru oko kojih se Kina prepire sa svojim susjedima: Japanom i Južnom Korejom. Sjedinjene Države vojno su vezane uz Japan, no ne žele se umiješati u spor.

Međutim, "zemlje koje graniče s Kinom smatraju da SAD može ostvariti političku i vojnu ravnotežu s Kinom. U protivnom Kina će potpuno zavladati tom regijom", drži Harold Brown, koji je bio ministar obrane u administraciji američkog predsjednika Jimmyja Cartera, a danas je savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije (ISIS).

Iran

Iranski nuklearni program "bit će goruće pitanje" i u 2013., "i vrlo je velika vjerojatnost izbijanja većeg regionalnog sukoba", predviđa Vaisse. Velike sile i Izrael sumnjiče Teheran za tajni razvoj atomskog oružja pod krinkom civilnog nuklearnog programa, što Teheran niječe.

Kako Iran nastavlja obogaćivati uranij "Vaisse drži da je taktika pregovaranja i sankcija koju je Zapad primjenjivao zadnjih deset godine iscrpljena". Brown drži da bi međunarodna zajednica "još mogla Irancima predložiti neku ponudu u zamjenu za prekid ili barem stanku u procesu obogaćivanja uranija", ali "ne isključuje mogućnost bombardiranja nuklearnih postrojenja".
Sirija

Stručnjaci predviđaju da bi Damask mogao pasti oko Božića te bi mogli početi pregovori o budućnosti Sirije uz uvjet da Rusija omekša svoje stajalište. U tom bi slučaju 2013. godine počelo "dugo i teško razdoblje političke tranzicije". "Završetak građanskog rata u Siriji moguć je", kaže Vaisse no "drži da da bi unatoč tome bila potrebna intervencija Zapada kako bi se osigurao red i stabilnost".