Hrvatska pošta, tvrtka koja je prošle godine imala dobit od 17 milijuna kuna i bila je jedino javno poduzeće na listi deset najuspješnijih po novostvorenoj vrijednosti, ovu će godinu završiti s gubitkom od 27,9 milijuna kuna. Kako je rekao predsjednik Uprave Hrvatske pošte Alen Premužak, glavni razlozi lošim rezultatima su nezakonita konkurencija koja je prije liberalizacije preotela 30-ak posto tržišta, recesija i konsolidacija.

Slijede otkazi
Čak 70 posto svih rashoda u Pošti predstavljaju zaposlenici koji u prosjeku imaju plaće od 6400 kuna. Premda se plaće zasad neće dirati, broj zaposlenih će se u idućoj godini smanjivati, a prema Premužakovim najavama tehnološkim viškom bit će proglašeno oko 1100 ljudi od 10.600 zaposlenih. Najveći viškovi detektirani su u Diviziji Mreže i Pošte."Restrukturiranje će početi u idućoj godini i trajat će do 2018., a osim otkaza, sa socijalnim partnerima dogovarat ćemo i smanjenje određenih materijalnih prava", kazao je Premužak te dodao kako je u protekle dvije godine Pošta otpustila 2000 radnika što je donijelo uštede od 200 milijuna kuna.Od 1. siječnja poštansko tržište, koje se procijenjuje na 1,6 milijardi kuna, ima obvezu liberalizacije. Hrvatska pošta u taj proces, kao jedina u Europi, ulazi okrnjena. Pošta i prije liberalizacije drži tek 70-ak posto tržišta, pa tako i Premužak i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončič procjenjuju da u idućim godinama više neće gubiti udjel na tržištu. No, iako neće gubiti tržište, gubit će prihode.Postoji bojazan, ističe Premužak, da će do 2020. prihodi biti prepolovljeni i zato se Hrvatska pošta mora okrenuti kreativnijim i isplativijim poslovnim rješenjima od pisama i pošiljaka."Moramo izaći iz poštanskog biznisa, nadomjestiti trajno izgubljene usluge i pronaći nove tržišne segmente. Očekujemo rast paketnog biznisa koji je posljednjih godina u opadanju, a nove prilike vidimo i u platnom prometu. Uskoro ćemo klijentima ponuditi i uslugu tiskanja računa kako bi dobili cjelovitu uslugu te očekujemo bolju povezanost s financijskim i osiguravajućim kućama kojima možemo ponuditi vlastitu prodajnu mrežu. Nadalje, razvijamo i svoju televiziju koja je već na tržištu', najavio je Premužak, dodavši kako će u budućnosti poštanski šalteri biti glavna premosnica između građana i države.

U Poštu po osobnu
"To konkretno znači da će se primjerice u Pošti moći predati zahtjev za novom osobnom iskaznicom, a kod nas će se moći i podići", najavio je Premužak dodavši kako bi Hrvatska pošta do 2018. godine trebala ostvarivati čak 25 posto prihoda od usluga koje još ne postoje.U narednih pet godina Pošta planira i investicijski zamah od oko 900 milijuna kuna, od čega 70 milijuna u nove poslove, 400 milijuna za održavanje stabilnosti poštanskog biznisa te dodatnih 407 milijuna kuna u novi sortirni centar čija bi gradnja uskoro trebala početi u blizini Zračne luke Zagreb. Vlada je Pošti već osigurala zemljište od 22.000 kvadrata, a prema najavama, tamo će se preseliti radnici Pošte koji sada rade u Jurišićevoj i Branimirovoj ulici u Zagrebu."Pošta puno troši na spomeničku rentu zbog zgrada u centrima gradova, a većinu tih nekretnina mogli bi dati u najam ili prodati", rekao je Premužak, dodavši kako Pošta u svom vlasništvu ima 824 nekretnine. Prema neslužbenim informacijama, šalteri Hrvatske pošte tako bi se uskoro mogli nalaziti u trgovačkim centrima.

Što donosi novi zakon

Univerzalna usluga

Nakon liberalizacije tržišta Pošta ima obvezu osiguravanja univerzalne usluge, što znači da svaki građanin Hrvatske može iz bilo kojeg dijela države poslati pošiljke. Premda konkurenti Pošte drže da je u zakonu ta definicija loše sročena i da se iza nje krije komercijalna usluga, u Pošti te kritike odbacuju jer "takve usluge imaju svi operateri u Europi".

Kompenzacijski fond
Alternativni operateri morat će uplaćivati u posebna fond pet posto svojih prihoda kao kompenzaciju za obvezne troškove Pošte, a moguće su i potpore iz proračuna.

Što će sve raditi Hrvatska pošta

televizija

financijske usluge
prodaja zlata
tiskanje računa
prodaja nekretnina
vađenje osobne iskaznice