Vlasnici poljoprivrednog zemljišta, i sadašnji i bivši, mogu odahnuti – novi zakon o poljoprivrednom zemljištu ipak neće uzurpirati njihova prava. Supruga predsjednika Josipovića, profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Tatjana Josipović, kao članica Povjerenstva za izradu novog zakona o poljoprivrednom zemljištu uspjela je izgleda argumentima ohladiti usijane glave u kabinetu ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine. Svjedoči to prijedlog zakona (Poslovni dnevnik raspolaže preslikom) u kojemu više nema nekih rješenja na kojima su i ministar i njegova pomoćnica Vesna Gantner Kuterovac (predsjednica Povjerenstva) inzistirali još od prve javne prezentacije novog zakona novinarima polovicom lipnja, pa sve do 15. studenoga kada je Gantner Kuterovac o zakonu i zemljišnoj reformi u Osijeku govorila uzgajivačima goveda na njihovu savjetovanju.

Ne mora preko Agencije
Naime, u Ministarstvu su htjeli da prodaju i zakup privatnih oranica vodi Agencija za zemljište, pa su po prvom prijedlogu vlasnici zemljišta bili "dužni ponudu dostaviti Agenciji". Privatni vlasnici drže 70 posto poljoprivrednog zemljišta i vjerojatno će ga rasprodavati strancima, opravdavali su svoju odluku u Ministarstvu, i tvrdili kako je taj prijedlog zakona usklađen s preporukom Ustavnog suda. No, bilo kako bilo, članak o obveznom prometu privatnog zemljišta preko državne agencije sada je nestao iz prijedloga zakona. Ostalo je tek da Agencija može kupiti privatne oranice ukoliko ih vlasnik samoinicijativno ponudi.Izbrisan je i članak da "poljoprivredno zemljište u vlasništvu države ne može biti predmet obeštećenja bivših vlasnika" te je određeno kako će Agencija za zemljište tim oranicama upravljati samo do njihova povratka vlasnicima. Programom raspolaganja državnih oranica usvojenim još 2001. za povrat je rezervirano 46.326 hektara.

Niža naknada za prenamjenu
Vlasnici i posjednici po novom zakonu bit će dužni poljoprivredno zemljište obrađivati i štititi od oštećenja, u protivnom čeka ih sankcija, a najveća kazna je pola milijuna kuna. U prvom prijedlogu zakona stajalo je da će za prenamjenu osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta u građevno naknada iznositi 80 posto tržišne vrijednosti zemlje, a sada je smanjena na 50 posto, dok je za ostale oranice spuštena sa 50 na 25 posto. Naknada će biti naplaćena i za objekte koji su bespravno izgrađeni nakon prvog siječnja 1985. godine. Ministarstvo poljoprivrede zbog prenamjene zemljišta mora dati suglasnost na prostorne planove gradova i općina (čl. 17.), što pak otvara dvojbe o mogućim zloporabama. Naime, ako Ministarstvo u roku 15 dana, stoji u zakonu, ne da suglasnost, smatrat će se da nije protivno prostornom planu. Dvojbe potiče i odluka da će o izboru zakupca državnog zemljišta na 50 godina odlučivati povjerenstvo od samo tri osobe. Po aktualnom zakonu odluke su donosila općinska i gradska vijeća. Agencija za zemljište može odlučivati i o zamjeni državnog zemljišta s privatnim vlasnicima te o prodaji izravnom pogodbom, što također otvara mogućnost zloporaba. Gospodarski program ključni je uvjet za dobivanje državnih oranica, od maksimalnih 100 bodova gospodarski program donosi 80. Kako će izgledati bodovni sustav ne zna se, kriterije će donijeti Vlada uredbom u roku šest mjeseci po usvajanju zakona. Dogodi li se da je izjednačeno više zakupaca, najpovoljniji ponuditelj bira se javnim nadmetanjem, a postupak za to, također u roku šest mjeseci, pravilnikom mora urediti ministar. Županije su definitivno razvlaštene, novac od zakupnine s Agencijom će po pola dijeliti općine i gradovi.Postupci prodaje i zakupa po natječajima objavljenim do 31. prosinca 2011. moraju biti provedeni po još aktualnom zakonu.

Kupnja s popustom
Na kraju, tko je zemljište kupio jednokratnom uplatom, uz popust od 20 posto, ne smije ga prodati 10 godina od potpisa ugovora. Na dogovorene zamjene zemljišta neće se plaćati porez na nekretnine. Loša vijest je da će zemljište kupljeno na obročnu otplatu te cjenik zakupnina biti revalorizirani po usvajanju novog zakona pa je za očekivati da će ugovoreni iznosi porasti. Ne pristanu li kupci i zakupci na novi uvjet ostat će bez oranica, stoji u nacrtu novog zakona.

Ministrove normativne muke

Greške s potporama, odgode s kvotama za šećer

Da ministru Jakovini ne ide baš s regulativom svjedoče i novi Zakon o potporama te pravilnik o šećeru. Ni dva tjedna nakon što je Sabor u studenom usvojio Zakon o potporama Bruxelles ga je vratio Vladi na popravni iako je ministar saborskom Odboru za poljoprivredu tvrdio da je potpuno usuglašen s EU. Prethodnik Petar Čobanković ostavio je Pravilnik o proizvodnim kvotama za šećer i Jakovina je po njemu kvote trebao podijeliti do 30. lipnja 2012. Međutim, nije ih podijelio već je mijenjao pravilnik, pomaknuvši rok na 15. rujna. I on mu je iscurio, pa je opet mijenjao pravilnik odredivši za rok 30. studeni.

Izjalovili se planovi

Zakon najranije u proljeće, polj. gospodarstva na čekanju 

Polovicom studenoga ministar Jakovina je najavio da će novi zakon o poljoprivrednom zemljištu za tjedan dana na Vladu, a potom Sabor. To se nije dogodilo, zastupnici će opet na okup tek krajem siječnja 2013., što znači da zakon neće biti usvojen prije proljeća. Ministar je potrošio više od godinu dana, a ključni zakon nije usvojen. Naime, do 15. svibnja 2013. poljoprivredna gospodarstva moraju prijaviti broj hektara koje obrađuju i temeljem toga dobivat će potpore. Oko 300.000 hektara državnog zemljišta ne koristi se zakonito, a proračun za sljedeću godinu agraru je znatno smanjen. Možda je Jakovina namjerno odugovlačio sa zakonom kako bi uštedio iznos koji za potpore i nije dobio u proračunu za 2013.