IBM je predstavio sedmi po redu godišnji popis „Pet u pet“ – popis inovacija koje imaju potencijal promijeniti načine na koje ljudi rade, žive i međusobno komuniciraju tijekom sljedećih pet godina. IBM „5 u 5“ temelji se na tržišnim i društvenim trendovima kao i na novim tehnologijama iz IBM-ovih istraživačkih laboratorija koji se nalaze diljem svijeta.

Ovogodišnji popis predstavlja inovacije koje će biti temelj budućeg računalnog doba koje IBM opisuje kao doba kognitivnih sustava. Nova generacija strojeva moći će učiti, prilagođavati se, osjetiti i iskusiti svijet kakav doista jest – računala će imati sposobnost oponašanja ljudskih osjetila. Kognitivni računalni sustavi pomoći će nam u boljem razumijevanju složenosti, lakše ćemo se nositi s velikom količinom informacija i brzinom kojom dolaze, donosit ćemo bolje odluke, poboljšat ćemo  zdravlje i životni standard, obogatiti živote i srušiti razne prepreke – zemljopisne, jezične, a smanjit će se troškovi i ukinuti nedostupnost.

„IBM-ovi znanstvenici diljem svijeta rade na poboljšanjima koja će računalima dati mogućnost da osjete svijet koji se nalazi oko njih“, izjavio je Bernie Meyerson, IBM-ov znanstvenik i potpredsjednik tvrtke zadužen za inovacije. „Kao što se ljudski mozak pouzdaje u niz osjetila koja koristi tijekom interakcija sa svijetom, kognitivni sustavi će kombinacijom navedenih revolucionarnih rješenja donijeti još veću vrijednost i uvide i na taj nam način pomoći u rješavanju nekih od najkompliciranijih izazova“.

PET PREDVIĐANJA KOJA ĆE DEFINIRATI BUDUĆNOST:

Dodir: Iskustvo stvarnog dodira putem mobitela

Zamislite da sa svojim pametnim mobitelom kupujete vjenčanicu i da možete odmah, putem ekrana tog uređaja, osjetiti materijal haljine bilo da je riječ o satenu ili svili, zamislite da možete opipati čipku na velu? Ili da možete osjetiti vez i tkanje pokrivača koji je izradio obrtnik na drugom kraju svijeta? Za pet godina industrija maloprodaje bit će u potpunosti preoblikovana tom mogućnošću računalnog „dodira“ proizvoda, funkcijom koju ćete imati na svojim mobilnim uređajima.

IBM-ovi znanstvenici rade na izradi aplikacija za maloprodaju, zdravstvo i ostale sektore koristeći se infracrvenim i tzv. haptičkim tehnologijama – tehnologijama taktilne povratne sprege koja prenosi osjet dodira i koje oponašaju stvarni dodir, primjerice osjet koji osjećamo kad prstima dodirujemo teksturu i tkanje platna. Kupac će to moći osjetiti jednostavnim prelaskom prsta preko slike predmeta na ekranu uređaja koji koristi. To se postiže iskorištavanjem funkcije vibracije na mobitelima jer svaki predmet ima jedinstveni skup vibracija: kratke brze vibracije ili duge i snažnije vibracije činit će iskustvo dodira. Obrasci tih vibracija razlikovat će svilu od lana ili pamuka i pomoći će u simulaciji stvarnog dodira. Sadašnja upotreba haptičkih i grafičkih tehnologija u industriji računalnih igara uvodi korisnike u simulirano okružje. Spomenuta tehnologija postat će sveprisutna u našoj svakodnevnici jer će mobitele pretvoriti u alate za prirodnu i intuitivnu interakciju sa svime što postoji oko nas. 

Vid: Piksel će vrijediti tisuću riječi

Godišnje se fotografira 500 milijardi fotografija1, 72 sata video-zapisa učita se na YouTubeu svake minute2, a globalno tržište dijagnostičkih medicinskih slikovnih zapisa narast će na  26,6 milijardi dolara do 20163. godine. Računala danas razumiju samo slike koje sadrže opis ili naslov. Većina informacija na fotografijama definirana pikselima je još uvijek tajna. U sljedećih pet godina računalni sustavi će piksele moći pretvoriti u smisao te ih na taj način shvaćati slično načinu na koji ljudi gledaju i tumače neku fotografiju. Te „mozgovne“ sposobnosti omogućit će računalima da analiziraju osobine slike kao što su boja, tekstura i druge informacije te iz njih izvlačiti uvide. 

Navedene novosti imat će snažan učinak na industrije kao što su zdravstvo, maloprodaja i poljoprivreda. Nove mogućnosti poseban utjecaj imat će u zdravstvenoj zaštiti gdje će dati smisao golemoj količini medicinskih informacija sadržanih u MRI, CT, ultrazvučnim i rendgenskim slikama. Tako će se doći do novih podataka o pojedinim anatomskim dijelovima tijela i raznim patologijama. Računala će biti „uvježbana“ pronaći informacije nevidljive ljudskom oku – informacije kao što su razlikovanje zdravog od bolesnog tkiva te ih usporediti s pacijentovom poviješću bolesti, medicinskim kartonom i podacima iz znanstvene literature. Sustavi koji će moći tako „vidjeti“ pomoći će liječnicima u bržem i točnijem otkrivanju medicinskih problema. 

Sluh: Računala će čuti ono što je bitno

Distribuirani sustavi pametnih senzora moći će detektirati elemente zvukova kao što su vibracije i zvučni valovi različitih frekvencija. Računala će tumačiti zvukove i na temelju toga će moći predvidjeti koje drvo će pasti u obližnjoj šumi ili kad će se dogoditi primjerice klizanje zemlje na nekom području. Takvi sustavi  „slušat“ će našu okolinu i mjeriti pokrete i napetosti u materijalima te nas upozoriti na potencijalne opasnosti. Grube zvukove senzori će detektirati na način kako to čini i ljudski mozak. Sustav koji prihvaća  podatke uzimat će u obzir i „modalitete“ kao što su vizualne i taktilne informacije te će na osnovi toga klasificirati i interpretirati zvukove. Kad otkrije nove zvukove, sustav će oblikovati zaključke utemeljene na prethodnim spoznajama i sposobnosti prepoznavanja obrazaca.

Primjerice, računala će „govor beba“ razumjeti kao jezik pa će roditeljima i liječnicima znati reći što bebe hoće. Zvukovi koje dijete proizvodi moći će se koristiti za interpretaciju bebina ponašanja i potreba. Sofisticirani sustav za prepoznavanje govora će – kad nauči što znače zvukovi koje male djeca ispuštaju – moći reći je li beba gladna ili joj je vruće, je li umorna ili je nešto boli. Sustav za prepoznavanje govora će zvukove koje ispušta beba moći usporediti s drugim podacima do kojih je došao putem senzora i s fiziološkim podacima, kao što su broj otkucaja srca, puls i temperatura tijela.

U sljedećih pet godina sustavi će – kad nauče ponešto o ljudskim osjećajima i nauče prepoznati raspoloženja – moći razlučiti razne aspekte ljudskog razgovora i analizirati ga prema ritmu, tonu i izraženim neodlučnostima i na taj nam način pomoći u ostvarivanju produktivnijih dijaloga koji mogu poboljšati interakcije u korisničkim pozivnim centrima ili u ostvarivanju komunikacije s ljudima iz različitih kultura.

IBM-ovi znanstvenici danas hvataju podvodne zvukove u zaljevu Galway u Irskoj kako bi shvatili zvukove i vibracije koje proizvode strojevi za pretvaranje sile valova u energiju i kakav utjecaj imaju na život u moru. Koriste se podvodnim senzorima koji hvataju zvučne valove i prenose ih do prijamnog sustava na analizu.

Okus: Digitalni okusni pupoljci pomoći će vam da jedete pametnije

Što ako zdraviju hranu učinimo ukusnijom upotrebom različitih računalnih sustava? Znanstvenici u IBM-u razvili su računalni sustav koji može osjetiti okus i koji se može koristiti u kuhinjama kao alat uz čiju pomoć će kuhari osmišljavati još ukusnije recepte. Sastojci će se rastaviti do molekularne razine, a kemija sastojaka hrane povezat će se sa psihologijom okusa i mirisa koji se ljudima naviše sviđaju. Usporedbom takvih spoznaja s milijunima recepata sustav će moći napraviti nove kombinacije okusa, na primjer, pržene kestene moći će povezati s hranom kao što je kuhana cikla, svježi kavijar ili pršut.

Takav sustav može nam pomoći u stvaranju novih kombinacija okusa koji će nas navoditi da više žudimo za povrćem nego za čipsom čime će se stvoriti potreba za primjenom zdravije prehrane.
Računala će koristiti algoritme koji će precizno određivati kemijsku strukturu hrane i moći će odrediti zašto se ljudima više sviđaju određeni okusi. Ti algoritmi ustanovit će kako kemijski sastojci reagiraju međusobno, moći će pokazati molekularnu strukturu spojeva koji daju okus,  prepoznati strukturu  kemijskih veza i na temelju sakupljenih informacija i modela percepcije ustanoviti koji okus nam je privlačniji i zašto.

Primjenom novih tehnologija zdrava hrana postat će ukusnija te ćemo imati prilike uživati u novim kombinacijama hrane oblikovane na način da maksimiziraju naše iskustvo jedenja i uživanja u različitim okusima. Za ljude koji imaju posebne prehrambene zahtjeve, poput dijabetičara, novi računalni sustavi razvit će potpuno nove okuse i recepte koji će regulirati razinu šećera u krvi i istodobno zadovoljiti njihovu potrebu za slasticama.

Miris: Računala će imati osjet mirisa

Tijekom sljedećih pet godina mali senzori ugrađeni u vaše osobno računalo ili mobitel moći će ustanoviti hoćete li se prehladiti ili dobiti kakvu drugu bolest. Analizom mirisa, bio-markera i tisuća molekula u nečijem dahu liječnici će moći dijagnosticirati početak raznih oboljenja kao što su poremećaji rada bubrega, astma, dijabetes, epilepsija.

IBM-ovi znanstvenici razvili su sustave koji mogu osjetiti uvjete u okolini i plinove te na taj način primjerice zaštiti umjetnička djela. Inovacije se počinju primjenjivati u rješavanju problema higijene u klinikama, jednog od najvećih izazova u današnjim zdravstvenim ustanovama. Na primjer, bakterija otporna na antibiotike kao što je MRSA (Methicillin-Resistant Staphylococcus Aureus) povezana 2005. godine s gotovo 19.000 bolničkih smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Američkim Državama, nalazi  se na koži čovjeka te se jednostavno prenosi izravnim kontaktom. Jedan od načina borbe protiv spomenute bakterije u zdravstvenim ustanovama podrazumijeva strogo pridržavanje smjernica o higijeni medicinskog osoblja. U sljedećih pet godina IBM-ove tehnologije moći će „mirisati“ površine i na taj način ustanoviti je li određeni prostor dezinficiran i saniran. Koristeći se novim bežičnim, tzv. „mesh“ mrežama podaci o raznim kemijskim spojevima će se prikupljati senzorima, a računala će kontinuirano učiti i prilagođavati se novim mirisima.

Zahvaljujući napretku u tehnologijama senzora i komunikacijskim tehnologijama, u kombinaciji sa sustavima koji mogu sami učiti, senzori mogu dobivati podatke i s mjesta o kojima se do sada nije razmišljalo niti se to smatralo mogućim. Na primjer, računalni sustavi mogu se rabiti u poljoprivredi kako bi „namirisali“ i analizirali stanje tla na koje se sije određeni usjev. U gradskim područjima ta tehnologija može se koristiti za praćenje eventualnih problema u skloništima i sanitarnim sustavima te zagađenjima, čime će gradovima pomoći u uočavanju potencijalnih problema.