HEP planira Vladi predstaviti plan po kojem bi Hrvatska u relativno kratkom roku postala elektroenergetski neovisna izjavio je u ponedjeljak na predstavljanju nove kompanijine optičke mreže predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević. Nije želio govoriti o detaljima tog plana nego je samo naveo da osim izgradnje novih elektrana on uključuje i projekte optimizacije postojeće potrošnje kroz uvođenje pametnih brojila i izgradnje pametne mreže za koje je potrebna optika. Iako je u nekoliko navrata indicirao da bi se taj plan HEP-a mogao ostvariti već do 2017. godine o tom se roku nije želio pobliže izjasniti. Umjesto toga, Koračević je povukao paralelu s elektranom snage dva puta 1200 megavata, koju je nedavno posjetio, a koja je izgrađena u svega pet godina.

Stručnjaci skeptični
"To pokazuje da kad se odgovorno pristupi i naprave dobre pripreme za investiciju onda je takav projekt moguće realizirati u kratkom roku", pojašnjava Koračević.Zdravko Mužek, direktor Ekonerga kaže da Hrvatska u dogledno vrijeme neće postati elektroenergetski neovisna niti da je to cilj usvojene državne energetske strategije. "U strategiji je definirano da bi uz intenzivnu izgradnju mogli do 2025. godine postići da proizvodimo svu električnu energiju koju trošimo, jer dobro je ako imamo što više izvora na svom teritoriju", pojašnjava Mužek. Međutim, ističe da nam je kao budućoj članici EU ključno da imamo slobodno tržište energije i da su nam elektrane koje gradimo regionalno konkurentne.Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar komentirajući HEP-ov plan o brzom postizanju elektroenergetske neovisnosti izjavio je da se revolucije obično dogode brže nego to ljudi očekuju. No, i on naglašava da se često u energetici koristi riječ "neovisnost", iako se u EU naglasak stavlja na slobodnom trgovanju električnom energijom i mogućnosti da se struja kupi od onoga koji je prodaje najjeftinije. "Uspješno upravljanje električnom energijom nije samo gradnja novih elektrana već će se najveće promjene dogoditi u energetskoj učinkovitosti, uvođenju pametnih brojila, efikasnijih trošila i pametnih mreža što sve traje", pojašnjava Granić.

Kontrolna funkcija
Govoreći o izgradnji novih elektrana Koračević je istaknuo da HEP već duže vrijeme razgovara sa Croduxom Ivana Čermaka koji gradi plinsku termoelektranu od 570 megavata kod Slavonskog broda."Zainteresirani smo podržati sve projekte na razini udjela '25 posto plus jedan' što nam osigurava nadzornu funkciju", kaže Koračević te istiće da su ulaganja pokrivena planom i da se obveznicom trguje po šest posto većoj cijeni od nominalne.

Nova optička mreža

Sto puta brži od TeraStreama

Nova optička infrastruktura koju je HEP svečano pustio u rad između Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, te u koju je uložio 25 milijuna kuna, najbrža je telekomunikacijska mreža u Hrvatskoj i ujedno najvećeg kapaciteta. Između četiri grada radi na brzini od 100 Gbps uz propusnost od 8Tbps. Usporedbe radi, a kako se neslužbeno moglo doznati u HEP-u njihova je nova optička mreža sto puta brža i 20 puta veće propusnosti od TeraStreama, eksperimentalne mreže HT-a.