Ljepota dubrovačke Vile Šeherezada nije promaknula ni novinaru Financial Timesa. Opisuje ju kao zapanjujući prizor na strmoj i šumovitoj padini iznad Jadranskog mora. S ljubavlju obnovljena vila iz 1920. godine, kako je opisuje list, okružena s bujnim vrtovima, ugostila je bogate i slavne međunarodne goste, uključujući i Kevina Spacyja, saudijskog princa Abduala Mohsina te ruskog milijardera Viktora Vekselberga, koji je unajmio imanje na šest mjeseci plativši 750.000 eura za tu privilegiju, piše FT.

Cijena ove raskošne vile nedostižna je mnogima, no njezina privlačnost za super-bogate znak je oživljavanja hrvatskog turističkog bogatstva. Manje od dva desetljeća nakon što je okončan rat Hrvatske za njezinu neovisnost, hrvatski turistički sektor cvjeta, piše FT.  List prenosi i izjavu ministra turizma Veljka Ostojića  da je gotovo 10 milijuna posjetitelja posjetilo Hrvatsku u razdoblju od siječnja do kolovoza, što je rast od 4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Dok pustolovni posjetitelji dolaze na Jadran već godinama, hrvatski se turizam počeo rađati 1960-ih, kaže za FT Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore. Kao najliberalnija među komunističkim zemljama, Jugoslavija je donijela otvorenu politiku turizma, mameći posjetitelje iz zapadne Europe paketima ljetovanja na hrvatskoj i slovenskoj obali, piše FT. Gradili su se veliki resort hoteli i od sredine 80-ih turizam je cvjetao, a samo je Hrvatska imala oko 10 milijuna posjetitelja godišnje. No, u to su vrijeme tenzije unutar Jugoslavije rasle. Želja Hrvatske da zadrži više prihoda od turizma bila je kamen spoticanja u sporovima između jugoslavenskih republika. Izbijanjem rata 1991. godine, turističke su brojke pale, iako je zemlja i dalje imala dva milijuna posjetitelja godišnje, sve do kraja rata 1995. godine. Ubrzo je počeo oporavak turizma, a broj turista se stalno penjao iz godine u godinu, dosegnuvši 11 milijuna posjetitelja 2011. godine. I Vlada i privatni sektor smatraju da bi Hrvatska trebala iskorisiti uspjeh turizma, piše Financial Times.

Prema Tihomiru Nikolašu, članu Uprave turističke tvrtke Riviera Adria, hrvatske turiste najviše čine obitelji iz zapadne Europe, uključujući i Njemačku.

Sunce i more osnovne su atrakcije, ne samo na otocima. Krk, najveći otok, središte je turističkih aranžmana, Hvar je stekao ugled zahvaljujući noćnom životu i luksuznom smještaju, dok stjenoviti i sušni Pag razvija nišu u gastronomiji, zahvaljujući svom tvrdom siru. Nautički turizam također budi sve veći interes. 

Mjesta kao što je Zagreb ukazuju na potrebu da se izgradi i kulturni turizam, što je jedna od više turističkih niša u kojima industrijski lideri opažaju konkurentske prednosti, piše FT. Ostale niše su pustolovni turizam, medicinski turizam i gastronomija. Razvoj ovih niša može pomoći rastu dodane vrijednosti ovog sektora, zaključuje FT, apelirajući na veće privatne investicije u smještaj, resorte, infrastrukturu i atraktivnosti. Na tržištu je prisutno već nekoliko hotelskih lanaca kao što su Hilton i Sheraton, napominje ugledni list.

Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija, države sa značajnim turističkim potencijalom, zaostaju daleko iza Hrvatske, iako se radi o bivšim jugoslavenskim susjedima, kaže se u tekstu. Sloveniji i Crnoj Gori ide dobro. Slovenija se pozicionirala kao odredište pustolovnog turizma, a veliku korist ima i od Ljubljane koja ja poboljšala zračne veze sa zapadnom Europom. Crna Gora je dom najbrže rastuće turističke industrije na svijetu. Kao i Hrvatska, Crna Gora ima koristi od obale optočene atraktivnim gradovima, ali i od planinske unutrašnjosti.

S obzirom na turoban ekonomski krajolik regije, turizam u Hrvatskoj i Crnoj gori dobrodošla je istočnoeuropska priča o uspjehu, zaključuje Financial Times.