Od kada se Miroslav Mišković, vlasnik najveće srpske kompanije Delta holding, nalazi u jednomjesečnom pritvoru s neizvjesnošću kada će iz njega izaći, pozornost je usmjerena prema sudbini njegove tvrtke.

Upitno je hoće li se Delta uspjeti održati na nogama, pa čak i u slučaju da Mišković bude pušten iz pritvora. Njezin vlasnik od sada ne može računati na pogodnosti vladajućih struktura, uz potporu i naklonost kojih je i stekao veliki imetak.

Prema kazivanju Aleksandra Vučića, potpredsjednika srbijanske vlade, pod nadzorom kojega se obavlja preispitivanje Miškovićeva poslovanja, vlasnik Delte je najmanje 20-orici političara isplaćivao od 30 do 50 tisuća eura mjesečno.

Mnogi ljudi iz vladajućih redova više su bili naklonjeni Miškoviću nego državi, ističe Vučić. To je potvrdio i Bogdan Pušić, glavni policijski istražitelj koji rukovodi timom od stotinjak inspektora, a koji se bave ispitivanjem spornih privatizacija. "'Bio sam dobar kad sam davao novac. Svima sam davao novac', rekao nam je, a na pitanje kome je davao novce odgovorio je kako će to kazati kada za to dođe vrijeme", izjavio je Pušić u jednoj televizijskoj emisiji.

Mnogi bivši i sadašnji ministri požurili su s izjavama kako od Miškovića nisu dobili 'ni dinara', dok Vučić ponavlja kako je s više strana, od političkih stranaka do pojedinih članova sadašnje vlade, dobivao poruke da odustane od istrage protiv Miškovića. I sam Mišković je prilikom uhićenja tvrdio kako mu je obećano da neće biti pritvoren.

Čak i bez Miškovićeva priznanja o plaćanju političara, javna je tajna da je vlasnik Delte gradio moć na bliskosti s vladajućim krugovima. Imovina mnogih ljudi iz vlasti „bode oči javnosti“, a Vučić je izjavio kako je gradonačelnik Beograda Dragan Đilas od kada se nalazi na toj dužnosti čak 800 puta uvećao bogatstvo preko tvrtki koje se nalaze u njegovu vlasništvu. Vučić očekuje od Miškovića da sam otkrije imena ljudi kojima je davao novce, ali ni istražitelji neće odustati od ispitivanja tko je sve Miškoviću „krčio put“ do stjecanja moći i bogatstva. Rašireno je uvjerenje kako se vlasnik Delte ne bi našao u sadašnjoj nezavidnoj situaciji da je zadržao moć koju je posjedovao. Špekulira se kako su mu mnogi okrenuli leđa s ciljem da spašavaju sebe, tim prije što postoji uvjerenje kako je Mišković zapao u velike dugove, te da više nije bio izdašan u plaćanjima kao ranije.

Prema podacima njegove kompanije, Delta je u prvoj polovici godine ostvarila prihod od 346 milijuna eura, što je za 2,3 posto više u usporedbi s istim lanjiskim razdobljem. Realno prihod je manji, jer je inflacija ove godine dvostruko veća od lanjske.

Delta je osnovana 1991. godine sa svega pet zaposlenih, od kojih su četvero bili pripravnici. Njen procvat počinje u vrijeme sankcija kada je Miškoviću omogućeno da se bavi trgovinom strateških proizvoda, te konzumiranjem carinskih i tečajnih pogodnosti, kada je jedno vrijeme službeno bilo šest tečajeva za njemačku marku, kojoj se vrijednost kretala od jednog do 33 dinara, ovisno o ljudima kojima je bila dostupna njezina kupovina i prodaja.

Po svemu sudeći ispitivanje Miškovićeva poslovanja neće završiti u granicama Srbije, jer u pojedinim zemljama u regiji, kamo je proširio poslovne „pipke“ i bio priman na najvišoj razini, sada također nastoje ispitati njegovo poslovanje. Jedinu aferu imao je u Skoplju kada ga je bivši makedonski premijer Blagoje Grujevski optužio za pokušaj davanja mita.