Nizu institucija koje ne dijele optimizam Vlade u pogledu rasta u idućoj godini pridružila se svojim službenim prognozama i Hrvatska narodna banka. Za razliku od Vladinih očekivanja realnog rasta BDP-a od 1,8 posto, prema središnjoj banci 2013. će biti više-manje u znaku stagnacije. Točnije, računajući s postupnim poboljšanjem situacije u međunarodnom okruženju te rastom investicija (u prvom redu javnog sektora) HNB predviđa rast od 0,3 posto, ali uz prevladavajuće rizike da ne bude ni toliki, ponajprije ako realizacija investicijskih planova opet podbaci. Veće stope održivog rasta zahtijevaju provođenje reformi kojima bi se povećao proizvodni i izvozni potencijal gospodarstva te značajno poboljšala poslovna klima. Ni s jednim ni s drugim Hrvatska već dugo ne stoji dobro pa danas nismo u situaciji da si možemo priuštiti rješavanje ključnih slabosti sitnim poboljšanjima. "Stvari treba radikalno mijenjati", kaže guverner Boris Vujčić.

Zadnji proračun 'po svom'
Nažalost, proračun za 2013. nije ohrabrujući u tom pogledu pa ispada da je dobro što je on zapravo posljednji koji Hrvatska radi bez vanjske prismotre. Već sljedeći će, naime, biti podložan ocjenjivanjima Europske komisije. Vlada je za 2013. odustala od daljnje fiskalne konsolidacije. Kako ističu u HNB-u, ukupni manjak opće države mogao bi dosegnuti 5,8 posto procijenjenog BDP-a (ovogodišnji je oko 4,7 posto). Uz takav manjak javni dug će se nastaviti povećavati, sa 53,3 na više od 57 posto BDP-a. To pak, predstavlja ozbiljnu prijetnju i za kreditni rejting te ponovno povećanje premija rizika zemlje, koje su ove godine osjetno smanjene.

Rast nezaposlenosti
Kao i u ovoj godini, za koju u HNB-u očekuju pad BDP-a od 1,8 posto (nasuprot 1,1 posto s koliko barata Vlada), dogodine je realno očekivati da će osobna potrošnja ponovno imati negativan doprinos BDP-u. Razlog tome su i dalje nepovoljna kretanja na tržištu rada. Porast (anketne) stope nezaposlenosti procjenjuje se na više od 15 posto, zbog čega je izgledan daljnji pad realnog dohotka, kao i nastavak procesa razduživanja stanovništva. Inflacija bi pak trebala blago usporiti – s 3,5 posto ovogodišnjeg prosjeka, na 3,2 posto iduće godine. Smanjenje se očekuje i kod deficita tekućeg računa platne bilance. Zbog očekivanja bržeg rasta izvoza nego uvoza te rasta neto transfera iz EU on bi se dogodine mogao posve istopiti, nakon što je ove godine manjak pao na 0,4 posto BDP-a.

Što se događa u bankama

Omjer kredita i depozita pao na 97%

Trend razduživanja koji je već ranije zahvatio sektor stanovništva zahvatio je i sektor poduzeća, što je dijelom posljedica visoke zaduženosti te slaba poslovnog i potrošačkog optimizma. To se bitno neće promijeniti ni 2013. u kojoj HNB predviđa tek blagi porast kredita. Inače, 2012. je obilježio i proces razduživanja banaka u inozemstvu, što se očitovalo u smanjenju obveza prema većinskim stranim vlasnicima (sa 20,2 na 18,8% ukupnih izvora) i drugim stranim kreditorima. Strani su izvori od početka godine smanjeni 10-ak posto, za 6,9 milijardi. No, istodobno se bilježi rast domaćih depozita. Tako je, uz pad kredita, omjer kredita i depozita pao na 97 posto, što je pad od oko dva posto. Nastavljen je i rast udjela loših kredita koji je premašio 14 posto (kod poduzeća 24%, a kod građana 9,3%). To je dijelom pridonijelo ipadu dobiti (za 16,7%) i profitabilnosti bankarskog sektora. Ipak, tome su više kumovali kamatni troškovi porastom za čak milijardu kuna ili 13%.

Projekcije za 2013. godinu

• 0,3% BDP
• 1,0% osobna potrošnja
• 1,1% državna potrošnja
• 20% stopa nezaposlenosti
• 3,2% inflacija
• 57,5% javni dug