Srpska vlada uredbom će omogućiti ulagačima da počnu gradnju bez građevinske dozvole i plaćanja konverzije, dok se ne promjeni postojeći zakon o konverziji zemljišta.

Potvrdio je to Velimir Ilić, ministar prostornog planiranja, na Konferenciji o poslovnim izazovima kompanija i financijskih institucija u 2013. godini. Ilić poručuje kako se od ulagača neće tražiti uplata "reketa" da bi se dobila građevinska dozvola, što je dosad bila redovita praksa zbog koje su mnoge tvrtke odustale od dolaska u Srbiju.Poziv stranim ulagačima zapravo je dramatičan apel, jer je za stabilnost zemlje i njezin ekonomski razvoj potreban priljev od najmanje dvije milijarde eura, koliko procjenjuje Mlađan Dinkić, ministar financija i gospodarstva.Postojeći zakon o konverziji zemljišta i prava korištenja u pravo vlasništva smatra se glavnom smetnjom što je došlo do zastoja u ulaganju stranog kapitala u Srbiju. Prema službenim podacima zaustavljeno je ulaganje najmanje dvije milijarde eura, jer je nakon donošenja zakona usporeno dobijanje dozvola, a i širom su se otvorila vrata korupciji.

Procjenjuje se kako će potez srpske vlade pridonijeti da Srbija poboljša poziciju za inozemna ulaganja za stotinu mjesta, u odnosu na sadašnju.To je potvrdio i Louis Brefort, šef ureda Svjetske banke u Srbiji, ocjenom kako će mjere vlade osjetno povećati strana ulaganja u 2013. godini.  Brefort ne isključuje mogućnost da takva vladina politika omogući rast BDP-a iduće godine za dva posto, dok je ove godine u minusu od 1,5 posto. Brefort smatra da će vladine poteze prepoznati MMF i druge inozemne institucije. Prema njegovoj ocjeni potrebno je nastaviti sa strukturnim reformama, prije svega, u javnom sektoru, javnim nabavama i subvencijama. Vlada očekuje da će u veljači početi pregovore s MMF-om o novom aranžmanu kojim bi dobila milijardu eura. Tim novcem bi premostila teškoće u vraćanju tri milijarde eura stranih kredita koji će dospjeti na naplatu. Srbija dogodine mora stranim vjerovnicima vratiti tri milijarde eura. U listopadu je nakon višemjesečne stagnacije po prvi put ove godini, zabilježen rast izvoza vrijedan 846 milijuna eura. Tome je najviše pridonio izvoz automobila,, šećera, kukuruza, bakra, kablova, čarapa i IT sektora.