Ministar branitelja Predrag Matić pozvao je jutros saborske zastupnike da podrže izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja, kojim se omogućuje javna objava popisa branitelja, te apelirao na njih da raspravu o konačnom tekstu tog zakonskog prijedloga vode konstruktivno, bez teških riječi.

"Apeliram da rasprava bude konstruktivna, a s moje strane, s obzirom da sam u proteklom razdoblju dobio puno poziva hrvatskih branitelja koji su mi dali potporu i rekli da se ne spuštam na razinu razgovora kakav je bio prošli put, odgovorit ću vrlo rado na sve konstruktivne prijedloge, na one druge neću uopće odgovarati", poručio je Matić zastupnicima. Istaknuo je da njegovo ministarstvo nije u konačnom zakonskom tekstu ništa mijenjalo u odnosu na prvo čitanje, "budući da smo stvarno temeljito pripremali ovaj zakon".

Tim se Vladinim prijedlogom omogućuje javna dostupnost popisa hrvatskih branitelja iz Registra, uz, kako tvrde u Vladi, puno poštivanje odredbi Zakona o zaštiti osobnih podataka te zakona kojima je uređena tajnost klasificiranih podataka. U općem dijelu Registra bit će navedeni ime, prezime i ime jednog roditelja branitelja, datum, mjesto i država rođenja, spol, mjesto prebivališta i adresa stanovanja, broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru, pripadnost MUP-u ili MORH-u te status (branitelja ili dragovoljca).

U posebnom dijelu Registra nalazit će se naziv postrojbe kojoj je branitelj pripadao i razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu, dok će pomoćni podaci iz Registra služiti za tehničku podršku i razmjenu podataka s drugim tijelima i pravim osobama. Javno dostupni u elektroničkom obliku bit će ime, ime jednog roditelja, prezime, godina i mjesto rođenja, ukupan broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru prikazana po broju dana i pripadnosti MUP-u, odnosno MORH-u.
Javno dostupni u elektroničkom obliku mogu biti i podaci iz posebnog dijela Registra branitelja temeljem pisane privole hrvatskog branitelja.

Ništavnima se proglašavaju rješenja o novčanim pravima osoba koje tijekom Domovinskog rata nisu bile pripadnici Oružanih snaga RH, čime se želi riješiti pitanje podignutih tužbi pripadnika HVO-a protiv Hrvatske. Izmjenama se omogućavaju povoljniji uvjeti za obiteljsku mirovinu u pogledu godina života udovica umrlog Hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) I. i II. skupine, kojemu je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe.

Status hrvatskog branitelja moći će ostvariti osoba kojoj je u odgovarajućem postupku utvrđeno samovoljno napuštanje postrojbe ili napuštanje bez dopuštenja nadležnog zapovjednika, ako se ponovno odazvala mobilizaciji ili dragovoljno pristupila Oružanim snagama te službu završila s časnim otpustom. Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvarit će i dragovoljci, pripadnici borbenog sektora, koji nisu stekli status HRVI, a u ratu su proveli najmanje dvije godine.

Udovicama i izvanbračnim suprugama poginulih hrvatskih branitelja omogućuje se sklapanje nove bračne ili izvanbračne zajednice bez gubitka stečenih prava, uz uvjet da nakon njihove smrti ta prava ne može naslijediti njihov novi bračni ili izvanbračni drug kao ni njihova zajednička djeca. Hrvatski branitelji koji su smrtno stradali u obrani suvereniteta Hrvatske smatrat će se povijesno značajnim osobama, te ako nemaju nasljednike, vlasnici groblja (jedinice lokalne samouprave) nastavit će s održavanjem njihovih grobnih mjesta.

Jača se pravo na prednost pri zapošljavanju branitelja, ratnih invalida i djece poginulih branitelja, uvođenjem novih prekršajnih kazni za nepoštivanje tog prava od 15.000 kuna za pojedinca do 300.000 kuna za ustanove i institucije. O izmjenama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji raspravljaju saborski klubovi.