Hrvatski će predstavnici u srijedu i četvrtak u statusu promatrača nazočiti 485. Plenarnoj sjednici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EESC), tijela koje okuplja različite gospodarske, socijalne i građanske sudionike koji čine organizirano civilno društvo i daje im priliku za konzultacije, informacije i dijalog na kojem mogu izraziti svoja stajališta.

EESC postoji od samih početaka onoga što se danas naziva Europskom unijom – osnovan je 1957. potpisivanjem Rimskog ugovora. To je forum koji pridonosi jačanju demokratskog legitimiteta i učinkovitosti EU-a tako što omogućuje organizacijama civilnog društva iz zemalja članica izražavanje stajališta na europskoj razini. Odbor je zamišljen kao tijelo koje davanjem savjeta Europskom parlamentu, Europskom Vijeću i Europskoj komisiji pruža pomoć u nastojanju da europska politika i zakonodavstvo bolje odražavaju gospodarsku, socijalnu i građansku stvarnost. Zadatak mu je i promicati razvoj EU-a uz što veće uključivanje raznih čimbenika kako bi Uniju što više približio građanima kao institucionalni forum organiziranog civilnog društva za zastupanje, informiranje, izražavanje i dijalog.

Odbor čine 344 člana iz svih 27 država članica EU-a, a zastupljenost svake zemlje je otprilike razmjerna veličini njezinog stanovništva. Svaka zemlja članica predlaže svoje članove koje potom mora imenovati Vijeće, a svi dužnosti moraju obavljati u općem interesu EU-a, neovisno o uputama svojih vlada ili organizacija kojima pripadaju. Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, mandat članova odbora povećan je na pet godina, s mogućnošću reizbora. Odbor odražava golem raspon raznih interesa u društvu, jer članstvo dolazi iz triju temeljnih skupina – poslodavaca, zaposlenika i tzv. skupine raznih interesa u kojoj su ponajprije predstavnici organizacija osobito aktivnih u društvenim, gospodarskim, građanskim, profesionalnim i kulturnim područjima.

Europski parlament, Vijeće i Komisija imaju zakonsku obvezu konzultirati EESC o mnogim pitanjima, a Lisabonski ugovor proširio je politička područja u kojima se EESC mora konzultirati da bi obuhvatio sportove, politiku europskog prostora i energiju. EESC svoja mišljenja daje, međutim, ne samo oko tih obveznih savjetovanja, već i na vlastitu inicijativu, o bilo kojoj temi vezanoj za politiku EU-a za koju odbor smatra da je to potrebno, ali i „istraživačka mišljenja“, kad Komisija, Parlament ili predsjedništvo Europske unije zatraže da EESC razmotri i da prijedloge u područjima od naročitog značenja za organizirano civilno društvo.

EESC sudjeluje i u postupku proširenja EU osnivanjem Zajedničkih savjetodavnih odbora. Oni nadopunjuju institucionalni okvir EU koji se odnosi na svaki Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisan i ratificiran između EU i kandidatkinje. Time se organizacijama civilnog društva iz EU i pojedine države omogućuje da prate put te zemlje prema EU nakon početka pregovora o pristupanju. To je platforma za dijalog predstavnika civilnog društva u svrhu rasprave o pitanjima od zajedničkog interesa.