Banke smanjile inozemna zaduženja za 4,4 mlrd. kuna

Autor: Ana Blašković , 06. prosinac 2012. u 22:01
U šest mjeseci u banke se slilo ukupno 1,2 milijarde kuna manje što je pad od 0,4 posto

Kreditne linije matica pali su za 3,1 milijardu kuna što je 4,5 posto, no one i dalje čine više od petine ukupnih izvora financiranja.

Zbog slabe potražnje za kreditima u uvjetima visoke likvidnosti, bankama je skupo novac posuđen izvan naših granica držati u Hrvatskoj. U prvoj polovici godine svoja inozemna zaduženja kreditne institucije smanjile su za 4,4 milijarde kuna, pokazuje posljednji broj HNB-ove publikacije Bilten o bankama.U smanjenju inozemnog duga najviše su smanjeni krediti od matičnih banaka, no pali su i domaći izvori financiranja, prije svega depoziti tvrtki koje se i dalje bore s krizom u realnom sektoru i (ne)likvidnošću.

Logična selidba
"Takav trend je očekivan. Iako se banke nakon turističke sezone pojačano razdužuju, ekonomija je u recesiji i nemaju se razloga zaduživati jer nemaju kome plasirati kredite. Stoga je logično da kapital seli van", kaže dobro upućeni izvor blizak Hrvatskoj narodnoj banci. "Bitno je da se to ne događa naglo i da nema šokova na devizni tečaj", kaže.Središnja banka ističe da su inozemni izvori vlasnika od početka krize bili stabilan i obilan izvor rasta domaćih banaka, no taj je rast u međuvremenu zaustavljen. Kreditne linije matica pali su za 3,1 milijardu kuna što je 4,5 posto, no i dalje čine više od petine ukupnih izvora financiranja. Osim što nisu dostupni svima, inozemne kreditne linije nisu jednako popularni izvor kod svih banaka. Od 32 institucije koje se bore za svoj dio tržišnog kolača, njih dvanaest posegnulo je za tim novcem, a u nekima od njih bio i ključan izvor financiranja. Osim kredita iz inozemstva u prvoj polovici godine smanjeni su i zajmovi od ostalih domaćih kreditora i nerezidenata pa su primljeni krediti ukupno smanjeni ta 2,8 milijardi kuna (5,7 posto). Taj izvor financiranja pao je kod svih banaka s time da je nešto blaži pad zabilježen u grupi manjih kreditnih institucija.

Blaži pad depozita
Kao i krediti, pad bilježe i primljeni depoziti, iako značajno slabije. U šest mjeseci u banke se slilo ukupno 1,2 milijarde kuna manje (0,4 posto). Najviše su presušili izvori štednje iz korporativnog sektora koji su se pali za 14,1 posto, odnosno 6,2 milijarde kuna. Taj je pad bio toliko značajan da je, unatoč rastu ostalih depozita, domaća štednja smanjena.Kolike su podjele unutar banakarskog sustava dobro ilustrira činjenica je korporativna štednja najviše "pobjegla" iz malih banaka, što i HNB objašnjava nervozom zbog propasti Credo banke iz studenog 2011.  Za razliku od "institucionalnih investitora koji zbog likvidacije jedne male banke još uvijek pokazuju pojačan oprez prema malim bankama", građani više štede upravo u manjim banakama. To je posljedica atraktivnijih kamatnih stopa koje one nude za razliku od većih kreditora na koje su prisiljene zbog ostalih ograničenih izvora financiranja.

Uzdrmano povjerenje
Premda je "slučaj Credo" snažno uzdrmao povjerenje, a međubankovno tržište zatvorilo vrata za one manje, situacija se smirila. Stabilizacija je omogućila manjim bankama povrat sredstava za likvidnost kod središnje banke pa se nijedna banka na kraju lipnja nije se koristila kreditima za likvidnost ni obveznom pričuvom HNB-a, instrumentima koji su početkom godine zaustavili širenje problema na ostatak bankarskog sekora. 

Komentirajte prvi

New Report

Close