Hrvatski sustav energetske učinkovitosti u zgradarstvu može i mora biti spas za hrvatsku građevinsku industriju, no za to je potrebna jača politička podrška kroz zakonski okvir i poticaje, kazala je Ana Pavičić Kaselj, pomoćnica ministrice graditeljstva.
Pavičić Kaselj je na panel diskusiji "Uspješni europski projekti energetske obnove javnih i privatnih zgrada", koja se u petak u organizaciji Hrvatske udruge proizvođača toplinskih fasadnih sustava (HUPFAS) održala u Zagrebu, kazala da su birokratski preduvjeti postignuti da bi već krajem ove, a napose početkom 2013., ovaj projekt imao pozitivne učinke na domaće gospodarstvo. "Milijun eura uložen u energetsku efikasnost donosi direktno 19 novih radnih mjesta te ukupni gospodarski učinak od pet milijuna eura. U trenutku kada je brojka nezaposlenih na razini od gotovo 400 tisuća ljudi, ovo je jedan od rijetkih načina koji u kratkom roku mogu dati ozbiljnije učinke", kazala je pomoćnica ministrice. Za početak 2013. je najavila novi program poticanja energetske učinkovitosti zgradarstva namijenjen, u pravilu, privatnim vlasnicima kuća. Iako nije htjela govoriti o detaljima, pravdajući se da još nije sve usuglašeno, navela je da će se raditi od 10 raznih mjera subvencija koje će biti ponuđene kućevlasnicima. Da je energetska učinkovitost veliki poticaj ukupnom gospodarstvu, na panelu su potvrdili i stručnjaci iz Bruxellesa te Irske i Slovenije. Kako je pojasnio Adrian Joyce, direktor Renovate Europa, interesnog udruženja europske industrije građevinskih materijala, pojasnio je da je u Njemačkoj u zadnjih nekoliko godina obnovljeno više od 1,3 milijuna domova i stvoreno 345.000 radnih mjesta.
"U Irskoj, koja se po mnogo čemu može uspoređivati s Hrvatskom, je stvoreno 3000 novih radnih mjesta, prosječne uštede na računima za energiju su oko 450 eura godišnje po kućanstvu, a za svaki euro uložen u obnovu, država dobiva natrag pet", kazao je Joyce. Dodao je da se predviđa da bi se u EU, s procjenom obnove tri posto ukupnog fonda stambenih zgrada, moglo stvoriti dva milijuna radnih mjesta. Irski arhitekt i donedavni direktor tamošnje Agencije za energetsku učinkovitost, Owen Lewis, pojasnio je da je i Irska u početku imala velikih problema s donošenjem pravnog okvira i standarda da bi energetska učinkovitost u zgradarstvu bila ono što je danas. "U Irskoj smo pokrenuli energetsku obnovu više od milijun zgrada, podigli svijest stanovništva o važnosti ove teme i razvili najbolji sustav energetskog klasificiranja zgrada u Uniji. Direktno je uz ovaj projekt stvoreno 5000 novih radnih mjesta, a zadržano je još puno postojećih", kazao je Lewis. Možda i najbolji primjer koji bi Hrvatska trebala slijediti je dala Vesna Černilogar iz slovenskog Eko sklada, fonda za zaštitu okoliša. Slovenci su od 2008. subvencionirali više od 50 tisuća projekata s ukupno 60 milijuna eura. Procjenjuje se da je ovih 60 milijuna subvencije potaklo investitore da ulože još svojih najmanje 250 milijuna eura.
Materijali
Interesno udruženje
Hrvatska udruga proizvođača fasadnih sustava osnovana je 2010., a danas okuplja 13 tvrtki s ukupno više od tisuću zaposlenih. Među značajnim članicama su: Rockwool, Knauf, Baumit i Samoborka. Cilj im je podizati svijest o važnosti toplinskih sustava.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu