Eurozona će iduće godine rasti tek 0,1 posto

Autor: Ana Blašković , 02. prosinac 2012. u 22:01
Dužnička kriza uzima sve veći danak na realnoj ekonomiji

Sve je veća mogućnost da će Španjolska zatražiti spašavanje, kao i naznake povećanih slabosti ključnim gospodarstvima eurozone.

Unatoč pozitivnim pomacima u pregovorima oko grčke krize, perspektive rasta eurozone pogoršale su se u proteklom mjesecu. Razlog za manjak optimizma sve je veća mogućnost da će Španjolska zatražiti program spašavanja kao i naznake povećanih slabosti u vodećim gospodarstvima eurozone. Panelisti FocusEconomicsa (www.focus-economics.com) snizili su stoga već četvrti mjesec zaredom prognoze rasta BDP-a za iduću godinu te sada očekuju rast od tek 0,1 posto. Nova prognoza niža je 0,1 postotnih bodova od prošlomjesečne. Rast u 2013. ipak je bolji od realnosti koja Europu čeka kad se podvuče godina na izmaku; u 2012. gospodarska aktivna zabilježit će 0,4-postotni pad što je za 0,1 postotnih bodova gore od očekivanja prošlog mjeseca.

Bojazan za Francusku
Pod povećalom se u studenom našla Francuska zbog odluke agencije Moody's da joj snizi kreditni rejting s najvišeg AAA na AA1. Tim potezom Moody's je postao druga rejting agencija od "velike trojke" nakon Standard & Poor'sa koja je kaznila Francusku još u siječnju ove godine. Ključni argument za niži rejting je sumnja da će Francuska uspjeti uspješno balansirati javne financije i potaknuti posrnuli rast iako je početkom studenog pokrenula ambiciozni program za oporavak konkurentnosti. Analitičari FocusEconomicsa smatraju da takva odluka rejting agencija ima još veće implikacije na eurozonu u cijelosti jer je Francuska drugi po veličini uplatitelj u Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) i Europski mehanizam za stabilizaciju (ESM). Stoga se očekuje da će EFSF-u i ESM-u u narednom periodu također biti smanjen rejting.

Sumorni pokazatelji
Posljednji ekonomski pokazatelji ukazuju da dužnička kriza u periferinim zemljama eurozone uzima sve veći danak. S padom BDP-a od 0,1 posto u trećem tromjesečju ove godine eurozona je službeno ušla u recesiju po drugi puta u posljednje četiri godine. U drugom tromjesečju godine BDP je pao 0,2 posto. Osim negativne stope rasta, još jedan ključni ekonomski pokazatelj ne daje razloga za optimizam. Nezaposlenost je porasla na 11,6% u rujnu sa 11,5% u kolovozu čime je srušen još jedan rekord nakon uvođenja eura. Ta brojka o smjeru nezaposlenosti pokazuje neprekinuti uzlazni trend u posljednjih jedanaest mjeseci. Prognoze budućih ekonomskih kretanja jednako su sumorne:  Indeks ekonomskog raspoloženja za eurozonu dodatno je pao u listopadu i to na najnižu razinu od kolovoza 2009.

Guvernerova procjena

Oporavak počinje u drugom dijelu 2013.

Čelnik Europske središnje banke Mario Draghi rekao je u petak da će konsolidacija javnih financija u eurozoni imati kratkotrajan ekonomski učinak, no da će eurozona započeti oporavak u drugoj polovici 2013. godine. "Još nismo izašli iz krize. Oporavak većeg dijela eurozone sigurno će započeti u drugoj polovici 2013.", rekao je Draghi. Priznao je da konsolidiranje proračuna ima za posljedicu kratkotrajno smanjenje ekonomske aktivnosti, no kazao je da je budžetska konsolidacija "neizbježna". Vlade zemalja eurozone trebale bi brzo implementirati bankovnu uniju koja bi se morala odnositi na sve banke da se izbjegne urušavanje sektora, istaknuo je Draghi.

Komentirajte prvi

New Report

Close