Čak kilogram otpada dnevno napravi prosječan Hrvat, dok su Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija županije s najvećom količinom odloženog otpada – rečeno je na jučerašnjem okruglom stolu “Kako do cjelovitog sustava gospodarenja otpadom” održanom u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Ipak, na to naslovno “kako” nije bilo odgovora, baš kao i na brojnim do sada održanim raspravama o spomenutoj temi, a prije usvajanja novoga zakona. Slažu se stručnjaci, cjelovitog sustava gospodarenja otpadom nema, a rasprave napokon moraju završiti i što hitnije moramo krenuti u realizaciju projekata. Naravno, želimo li izbjeći talijanski scenarij, jer i nama prijete penali, koje Talijani već otplaćuju. Naime, Hrvatskoj je zabranjeno da otpad odlaže neobrađen.

Velika opasnost od penala

– Odlažemo 90 posto otpada, a da ga ne obradimo, pa nam prijeti velika opasnost od penala. Baš stoga čudi takva pasivnost svih koji bi o tome trebali voditi brigu. Izgubili smo čitavu godinu, vrijeme je da pokrenemo stvari – poručila je Darija Varlec, tajnica Zajednice za zaštitu okoliša pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Alarmantan je i podatak da Hrvatska ne prerađuje građevinski otpad, koji se da reciklirati i, kako kažu stručnjaci, postati novi proizvod, već ga baca.

– U Hrvatskoj godišnje nastane i više od dva milijuna tona građevinskog otpada, što zapravo znači da se odričemo i u vjetar bacamo milijune kuna vrijedan materijal – rekla je Dubravka Bjegović s Građevinskog fakulteta.

– Zagreb i Hrvatska mogu selekcionirati otpad, ali moramo brzim koracima prijeći ono što su neke države Europske unije prelazile 20 godina – zaključio je Neven Voća, ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša.