Svi zastupnički klubovi suglasili su se tijekom večerašnje rasprave u Hrvatskom saboru o prijedlogu Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim se građanima omogućava nadzor tijela javne vlasti – kako je on od iznimne važnosti za sve hrvatske građane, no Klub HDZ-a izrazio je suzdržanost zbog, ocijenili su, njegove nedorađenosti. „Zakon je potreban kako bi tijela javne vlasti bila otvorena prema javnosti. Međutim, novi koncept ima nejasnoća, birokratskih nedefiniranosti i nedorađenosti“, ocijenila je HDZ-ova zastupnica Sunčana Glavak izrazivši uvjerenje da će do drugog čitanja taj zakon postati provediv.
Zamjenik ministra uprave Zoran Pičuljan naglasio je kako se predloženim zakonom jača odgovornost tijela javne vlasti u pravu na pristup informacijama. Zakonom se predlaže jačanje funkciju neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama kao drugostupanjskog tijela, detaljno se uređuju njegove ovlasti i kao savjetodavnog tijela, njegova nadzorna uloga, inspekcijski nadzor i prekršajne ovlasti. Predlažu se i alternativno dva modela neovisnog tijela – jedan je agencijski model, odnosno to tijelo bila bi Agencija za zaštitu osobnih podataka, a u alternativi se predlaže da poslove nezavisnog tijela obavlja Povjernik za informiranje i zaštitu osobnih podataka.
Po mišljenju zastupnika HDZ-a, predloženi zakon donosi nove troškove i neracionalno korištenje proračunskih sredstva. "Kako će pružatelji informacija izdati račun", zapitala se Glavak dodavši kako joj nije jasno ni zašto bi povjerenik bolje radio od Agencije za zaštitu osobnih podataka. Da predloženi zakon slijedi suvremene europske demokratske trendove uvjeren je Josip Salapić, zastupnik HDSSB-a. "Trebalo bi biti što manje onih informacija koje su tajna osim onih koji ugrožavaju nacionalnu sigurnost", naglasio je Salapić.
Laburist Branko Vukšić naglasio je kako je Zakon povećalo za javnu vlast. „Ovo je antikoruptivni zakon, jer građani ovako kontroliraju vlast“, rekao je dodavši kako sada više nema bojazni da će biti zatajene informacije koje po mišljenju moćnika ili neke od institucija, nisu za svačije uši. Upozorio je i na neinformiranost građana o tome kakva prava imaju, koje dokumente mogu dobiti na uvid te kakvim se informacijama svakodnevno mogu služiti ali su im uskraćena zbog njihovog neznanja. Ljiljana Cvijetović, zastupnica HSU-a, rekla je kako je njezina stranka sklonija tome da poslove neovisnog tijela obavlja povjerenik iako su, kazala je, svjesni da to zahtjeva materijalna sredstva, no time bi se, mišljenja su u HSU-u, pridonijelo kvaliteti rada.
„Ovo su standardi najrazvijenijih demokratskih zemalja“, poručila je Nada Turina Đurić iz HNS-a, dodavši kako je zakon na tragu toga da se društvo demokratizira, a korupcija suzbije što je moguće više. Zakonom će se, uvjerena je Đurić, poboljšati stav građana prema institucijama javne vlasti u Hrvatskoj.
Zastupnici su večeras u gotovo praznoj sabornici kratko raspravili i prijedlog Zakona o sanaciji javnih ustanova koji bi državi trebao omogućiti da u iduće dvije godine sanira ustanove koje ne mogu izvršavati svoje obveze, a to se najviše odnosi na zdravstvo koje je u minusu oko pet milijardi kuna. Raspravljene su i izmjene Zakona o zaštiti kulturnih dobara po kojima će se i iduće godine naplaćivati niža spomenička renta, te prijedlog zakona o izmjenama Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu