‘Bez poticaja mirovinska štednja gubi atraktivnost’

Autor: Tin Bašić , 29. studeni 2012. u 22:01
Od početka djelovanja, dobrovoljni su fondovi od članova kroz doprinose primili 1,99 milijardi kuna

Mladi ionako rijetko stavljaju ‘sa strane’ na duge staze, fondovi strahuju da će biti i gore.

Financijska kriza, pad realnih plaća građana te sve veća nezaposlenost snažno su utjecali na i dobrovoljne mirovinske fondove. "S obzirom na tešku gospodarsku situaciju i smanjene mogućnosti štednje broj članova i imovine raste sporijim tempom nego prošle godine", objašnjavaju iz Erste mirovinskih fondova. Na početku godine u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je oko 185.000 članova, a krajem listopada 194.000. Istodobno, imovina je porasla sa 1,84 milijarde kuna na 1,96 milijarde.

Zanemarene prednosti
"Iskustvo nam govori da ljudi, osobito oni mlađi, teško prihvaćaju dugoročnu štednju na 20 ili 30 godina bez mogućnosti podizanja ušteđene svote prije 50-te godine. Iako im pojašnjavamo da su im državni poticaji naknada za odricanje na dugi rok, vrlo teško to prihvaćaju", kažu u Ersteu. Ističu da uz dosta velike napore uspijevaju pronaći poslodavce koji imaju financijske mogućnosti uplaćivati dobrovoljnu mirovinsku štednju i svijest o prednostima ovakvog oblika štednje, odnosno žele pomoći radnicima da dodatno uštede za mirovinu. "Prinosi fondova u ovoj su godini na visokim razinama što je dodatni poticaj poslodavcima da uplaćuju mirovinsku štednju jer, kad se uz to dodaju i državni poticaji, za radnika to predstavlja višestruku korist. No najavljeno ukidanje državnih poticaja smanjit će atraktivnost dobrovoljne štednje", upozoravaju u Ersteu. Ističu da se u posljednjih deset godina, koliko su dobrovoljni mirovinski fondovi na tržištu, njima fondovima posvećivalo dovoljno pažnje kako bi se razvili u fleksibilan proizvod koji će predstavljati dodatan izvor prihoda u starosti.

"Vjerujemo da bi u narednom razdoblju ovom proizvodu trebalo posvetiti više pažnje kako bi doživio svoj potpuni razvoj", zaključuju u Ersteu. Od šest dobrovoljnih mirovinskih fondova, najviše članova ima AZ Profit, pokazuju posljednji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Na kraju listopada taj je fond imao 73.500 članova, što je gotovo 38 posto ukupnog broja članova u tim fondovima. Raiffeisenov fond na drugom je mjestu i na kraju prošlog mjeseca imao je 48.000 članova. Promatra li se broj članova dobrovoljnih fondova u odnosu na njihovu dob, najviše ih ima između 50 i 59 godina starosti. Ukupno ih je gotovo 32.000. Ako se pak gleda broj članova starijih od 40 godina, njih je 57% u odnosu na ukupnu brojku. Statistika Hanfe otkriva i zanimljiv podatak da je 190 članova dobrovoljnih fondova starije od 85 godina.

Još bez 'viška'
Ipak, doborvoljni mirovinski fondovi još nisu stvorili višak imovine. Naime, od početka djelovanja, od svojih su članova kroz doprinose primili 1,99 milijardi kuna. Vrijednost imovine na kraju listopada iznosila je 1,96 milijardi. Dakle, dobrovoljni su fondovi u ukupnom minusu od 31,5 milijuna kuna. Fond menadžeri dobrovoljnih fondova najviše ulažu u domaće vrijednosnice. Čak 88,9% ukupne imovine nalazi se u Hrvatskoj. Najviše je uloženo u državne obveznice. Na kraju prošloga mjeseca dobrovoljni su fondovi imali 1,16 milijardi kuna u dugu države. Riječ je o 59,2% ukupne imovine. U dionicama ti fondovi imaju 12,2%, odnosno 240,2 milijuna kuna.

Fondovi tvrtki
Pored šest dobrovoljnih fondova čiji članovi se samostalno uključuju u štednju, na tržištu postoje i fondovi koje osnivaju tvrtke kako bi svojim zaposlenicima uplaćivali dodatnu mirovinu, a pritom ostvarili mogućnost poreznih olakšica. Trenutno postoji 17 takvih fondova. Prvi tje osnovao Vip još 2004. godine. Četiri mjeseca nakon te kompanije fond je osnovao Hrvatski lječnički sindikat, a u prosincu iste godine fi Dalekovod. Najbolji prinos od osnutka imao je AZ Zagreb od 11,47%, s time da je od početka ove godine imao prinos od gotovo 14 posto. Najbolji ovogodišnji prinos od 16,76% imao je fond Auto Hrvatske.

Komentari (3)
Pogledajte sve

Fondovi ionako služe da bi se izvlačila lova preko naknade za upravljanje. Podatci pokazuju da bi dobitak imali da su samo oročavali štednju u nekoj banci. :-))

Druga stvar je kako će bilo koji fond rasti i akumulirati kapital, ako je sav novac u opticaju kredit. To bi značilo da je privreda osuđena na propast bez vanjskotrgovinskog suficitia. A to posljedično znači i da fondovi koji drže udjele privrede također idu u propast. reforma.blog.hr

Kod nas ništa ne traje…osim krize!

Koja je razlika između investicijskih fondova i dobrovoljnih mirovinskih fondova? I jedno i drugo su dobrovoljna štednja. Zašto bi jedno imalo poticaje, a drugo ne? Ako su dobrovoljni mirovinski fondovi vezana štednja, neka investicijskim fondovima konkuriraju nižim naknadama i boljim prinosima. Zašto bi neki štrajkaš na minimalcu plaćao poticaje nekome tko štedi u dobrovoljnom mirovinskom fondu?

New Report

Close