Utemeljitelj Euroherca i predsjednik koncerna Agram Dubravko Grgić posvjedočio je danas na suđenju u slučaju Fimi medija da je još 2003. bivši predsjednik HDZ-a Ivo Sanader s Vladimirom Šeksom od Euroherca tražio milijun njemačkih maraka donacije za parlamentarne izbore.

Na sastanku su Sanader i Šeks, posvjedočio je Grgić, tražili veliku donaciju od Euroherca kao jedne od pet tvrtki za koje su "unutar stranke" odlučili da bi im trebale pomoći prikupiti pet milijuna eura za kampanju.

"Ja sam pitao je li Euroherc nešto dužan jer tvrtka to ne može platiti", prisjetio se Grgić, dodajući da je milijun maraka bila prevelika i neuobičajena donacija. Ipak, pritom im je ponudio model po kojemu bi HDZ kod Euroherca osigurao svoju imovinu i dobio 18 posto provizije, što je, kako je rekao, bio kvalitetan i 100 posto zakonit model.

"Obojici se to svidjelo. Sjećam se komentara Šeksa da je HDZ u to vrijeme imao 156 gradonačelnika i načelnika", kazao je Grgić. No, vodstvo HDZ-a nikada ga kasnije nije kontaktiralo u vezi tog poslovnog prijedloga.

No, tijekom sastanka Sanader je Grgića, kako je rekao, "u nekoliko navrata, da drugi ne čuju", tražio 50 ili 100 tisuća njemačkih maraka koje bi njemu osobno trebali za kampanju.

"To se dogodilo nekoliko puta i na to nisam reagirao", kazao je Grgić koji je u ispitivanju pred USKOK-ovim istražiteljima posvjedočio da je Sanader tražio 100 tisuća maraka i to za osobne potrebe.

"Točno je što sam rekao u USKOK-u jer sam tada bio 100 posto koncentriran i shvatio sam da se to odnosi na osobne potrebe njegove kampanje", pojasnio je Grgić.

Kazao je i da je osim ponuđenog modela financiranja HDZ donirao i kupnjom 500 knjiga, djela Franje Tuđmana, koje je za HDZ prodavala tvrtka čiji je direktor "kasnije bio glavni urednik Vjesnika".

Grgić je kazao i da je nakon kupnje knjiga, koje su preuzete samo djelomično kako bi imali pokriće za plaćanje, od Sanadera dobio dvije povratne informacije da nije zadovoljan visinom donacije.

Kazao je i da je susret sa Sanaderom i Šeksom, preko direktora osječkog Euroherca Darka Tolića, dogovorio tadašnji poslovni tajnik slavonskog HDZ-a Ivan Drmić koji je danas saborski zastupnik HDSSB-a.

Sastanci s političkim stranaka bili su uobičajeni, zaključio je Grgić, dodajući da je samo te godine primio njih 15-ak, od većih do regionalnih, a nastojao je, kaže, udovoljiti svima prema svojim mogućnostima.

Sanader je prigovorio istinitosti njegova iskaza, tvrdeći da nikada nije tražio novac za sebe.

"Nelogično je da se na sastanku te vrste može uputiti osobno traženje, a da drugi to ne čuju", kazao je Sanader, dodajući da u to vrijeme više nije bilo njemačkih maraka nego su već zamijenjene eurima.

Zbog "notorne činjenice da su marke prestale vrijediti" Grgićevu je iskazu prigovorio i odvjetnik HDZ-a koji u ime prve optužene političke stranke također odbacuje optužbe za korupciju.

I dok obrana HDZ-a tvrdi da je novac iz državnih institucija i tvrtki preko agencije Fimi medija izvlačen bez znanja regularnih stranačkih tijela, bivši premijer i njegov glasnogovrnik Ratko Maček tvrde da su žrtva političkog progoma.

Međutim sve optužbe su priznali vlasnica Fimi medije Nevenka Jurak, bivši stranački rizničar Mladen Barišić te blagajnica HDZ-a Branka Pavošević koja je o isplatama iz tzv. crnog fonda vodila evidenciju koju je u međuvremenu predala USKOK-ovim istražiteljima.

Prije Grgića svjedočila su još dvojica HDZ-ovih zaposlenika koji su poput jučerašnjih svjedoka rekli da su naknade u stranci primali "na ruke" i bez ikakvog ugovora.

Sanader je prošlog tjedna nepravomoćno osuđen na 10 godina u slučajevima Hypo i Ina–MOL. Po presudi je dužan vratiti 3,6 milijuna kuna provizije koju je navodno primio od Hypo banke, dok je krunski svjedok Robert Ježić u proračun dužan uplatiti pet milijuna eura koji su na računu njegove švicarske tvrtke. Taj novac je, prema presudi, MOL uplatio kao mito Sanaderu koji je mađarskoj naftnoj tvrtki za to prepustio upravljačka prava u Ini.

Ježićev odvjetnik Marijan Hanžeković medijima je potvrdio da je Ježić jučer u njegov ured deponirao dionice u visini iznosa koji će u slučaju pravomoćne presude morati uplatiti u državni proračun.

Suđenje u slučaju Fimi medija se nastavlja sutra.