Ukupni depoziti srpskih banaka na kraju trećeg tromjesečja iznosili su 14,64 milijarde eura (1641,4 milijarde dinara). U odnosu na prethodno razdoblje depoziti su se povećali za 135,6 milijuna eura (15,2 milijarde dinara), pokazuju posljednji podaci Narodne banke Srbije (NBS).
Nešto više od polovice deponiranog novca u tamošnjim bankama u vlasništvu je građana. Njihova je štednja iznosila 8,46 milijardi eura (947 milijardi dinara) i za 0,4 posto je veća nego tromjesečje prije. U apsolutnom iznosu depoziti su se povećali 34,8 milijuna eura. Usporedbe radi, građani su u hrvatskim bankama na kraju prošlog tromjesečja imali 21,8 milijardi eura. Depoziti kompanija čine gotovo četvrtinu ukupno deponiranog novca u srpskim bankama. Riječ je o 3,6 milijardi eura, odnosno 405 milijardi dinara. Podaci NBS-a pokazuju da je 70,6 posto ukupnih depozita u eurima, dok su dinarski 22,6 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.To je puno ili malo?
Da, samo pitanje je koliko je tu realnog novca?
Uvijek se nanovo zaboravlja kako je tkz. deponirani novac podložan ‘multiplikaciji depozita’ unutar bankarstva djelomične rezerve.
Realno deponirani novac se bankarskim transakcijama uvijek nominalno multiplicira u zavisnosti od visine obvezne rezerve, to jest jedan te isti realni novac, unutar bankarskih računa, dobiva više nominalnih vlasnika i to je taj razlog zašto ne mogu svi vlasnici depzita dignuti svoj novac, on postoji samo fiktivno kao bankarski zapis, realno ne postoji, zapravo postoji samo u formi npr. nekretnine, neobavljena posla ili jednostavno duga.
Portal koji se zove ‘poslovni’ a koji se bavi financijama to bi trebao ukalkulirati u svojim projekcijama visinu depozita u određenim bankama u sustavu djelomične rezerve.
Bankarsko računalni impulsi, vrijednosni papiri, zapisi ili poslovne projekcije, ma što tko o tome mislio, nisu realni novac.
Uključite se u raspravu