U Europi i širom svijeta raste broj kompanija koje promoviraju svoju strategiju društvene odgovornosti, kao odgovor na različite ekonomske i društvene pritiske te one koje se tiču zaštite okoliša. Te kompanije žele poslati poruku različitim sudionicima, s kojima imaju doticaj: zaposlenici, dioničari, investitori, potrošači, javni sektor te organizacije civilnog društva. Na taj način kompanije investiraju u svoju budućnost. Pri tome smatraju da njihov dobrovoljni angažman i opredjeljenost mogu pomoći u povećanju dobiti. Još 1993. tadašnji predsjednik Europske unije Jacques Delors poslao je apel europskim poslovnim krugovima da se uključe u borbu protiv društvene isključenosti. U ožujku 2000. Europsko vijeće je u Lisabonu odaslalo poseban poziv kompanijama u pogledu socijalne odgovornosti i promoviranja dobrih primjera cjeloživotnog učenja, organizacije rada, jednakih mogućnosti, društvene inkluzije i održivog razvoja.

Utjecaj na partnere

Izražavajući socijalnu odgovornost i dobrovoljnost kroz opredjeljenost koja prelazi propisane zakonske zahtjeve (koje ionako moraju poštivati), kompanije nastoje povećati standarde društvenog razvoja, zaštite okoliša te poštivanja ljudskih prava. Također na taj način teže dobrom i transparentnom upravljanju, promovirajući interese različitih sudionika na putu prema postizanju kvalitete i održivosti. Na taj način se ostvaruju nova partnerstva i proširuje postojeća suradnja unutar kompanija u pogledu socijalnog dijaloga, stjecanja vještina, jednakih mogućnosti, predviđanja i upravljanja promjenama. Tako jača ekonomska i društvena kohezija na lokalnoj ili nacionalnoj razini. Na globalnoj razini, na taj se način doprinosi zaštiti okoliša i poštivanju osnovnih ljudskih prava. DOP su uglavnom prihvatile velike kompanije, no takva praksa postoji među svim tipovima poduzetništva, uključujući i male i srednje poduzetnike te zadruge.

Raspon djelovanja

Pojam i praksa društvene odgovornosti poduzeća odnose se na cjelokupni raspon njegovog djelovanja, i na sve odnose koje pri tom uspostavlja. Što neko poduzeće proizvodi, kako kupuje i prodaje, kako utječe na okoliš, kako zapošljava, osposobljava i utječe na razvoj vlastitih ljudi, kako ulaže u društvenu zajednicu i poštuje ljudska i radna prava – sve to zajedno određuje ukupni utjecaj tog poduzeća na društvo. Društveno odgovorno poslovanje, istovremeno, predstavlja i široko usvojenu poslovnu praksu u razvijenim zemljama svijeta. U sklopu toga je čest slučaj da velike kompanije traže i od poduzeća koja sudjeluju u njihovom dobavljačkom lancu da i sama svoje poslovanje dovedu u sklad s istim načelima. Nadalje, i institucionalni i individualni investitori, kao što pokazuje i istraživanje Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment, sve više postojanje prakse društvene odgovornosti vide kao dokaz da se poduzećem dobro upravlja, te time ona postaje čimbenikom u donošenju njihovih poslovnih odluka. Činjenica da Europska unija, kroz čitav niz inicijativa, pa i proglašenjem 2005. godinom društveno odgovornog poslovanja, snažno podupire proširenje ove prakse, predstavlja dodatni razlog zbog kojeg bi hrvatska poduzeća trebala razmotriti uvođenje načela društvene odgovornosti u vlastite poslovne procese.Istraživanje kojeg su 2004 godine proveli AED, IBLF i MAP Savjetovanja pokazalo je da priličan broj poduzeća u Hrvatskoj već posjeduje određene elemente društveno odgovornog poslovanja. Velika većina njih, međutim, ne pristupa tome sustavno, pa time i ne koristi mogućnost ostvarivanja dugoročnih prednosti koje ova poslovna praksa sa sobom donosi.Stoga je prva godina UNDP-jevog projekta društveno odgovornog poslovanja bila posvećena izgradnji resursa koji poduzećima u Hrvatskoj mogu pomoći u osmišljavanju i provođenju spomenutih programa.

Priručnik za DOP

U sklopu tih aktivnosti, najvažnija je bila izrada priručnika za uvođenje prakse društveno odgovornog poslovanja, te obuka grupe savjetnika koji će pomoći poduzećima u istom.Spomenuti priručnik izrađen je temeljem publikacije koju je 2000. godine izradila britanska organizacija “Poslovni svijet u društvenoj zajednici” (Business in the Community – BITC), koja već dvadeset godina savjetuje poslovni sektor u oblikovanju i primjeni programa društvene odgovornosti.

Tekst je preuzet iz posebnog priloga Poslovnog dnevnika 'Društveno odgovorno poslovanje'.