Prvi put put ove godine, hrvatske tvrtke koje se prijave na natječaj Indeks društveno odgovornog poslovanja moći će se od početka prosinca prijaviti i za Europsku nagradu DOP-a.  Najveću šansu za osvajanje europske nagrade imat će one tvrtke koje su surađivale s udrugama, društvima i ostalim sudionicima koji ne dolaze izravno iz poslovnog sektora. “Nagradit će se dva projekta iz Hrvatske, za veliko i za malo ili srednje poduzeće koji će putovati u Bruxelles na svečanu dodjelu nagrade u lipnju 2013., a isto tako njihov će slučaj biti otisnut u Zlatnoj knjizi zajedno s projektima iz drugih zemalja. Treba naglasiti da se neće birati pobjednik na europskoj razini već će u Hrvatskoj odabrani projekti biti nagrađeni u Bruxellesu zajedno s projektima iz drugih zemalja Europe. Ovo je stvarno odlična prilika za poslovne organizacije koje imaju takve primjere da se prezentiraju na europskoj poslovnoj sceni. Treba reći da je DOP u Europi važan kriterij pri odabiru partnera”, naglašava Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) koji u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom četvrtu godinu za redom dodjeljuju nagrade za društveno odgovorno poslovanje pod nazivom Indeks DOP-a.Matešić spominje kako se prošle godine za nagradu Indeks DOP-a prijavilo 98 hrvatskih tvrtki, što je stopostono povećanje s obzirom da se prijašnjih godina na natječaj prijavljivalo oko 40-tak tvrtki. Ipak, iako ima sve više onih koji se prijavljuju za nagradu, u društveno odgovorno poslovanje tvrtke  zbog krize sve manje ulažu.

Pozitivno poslovanje

Zanimljivo je i to da je jedan od uvjeta za nagradu Indeksa DOP-a taj da poslovanje tvrtke mora biti pozitivno, pa svi oni koji su prošlu godinu završili u minusu ove se godine neće moći prijaviti za nagradu iako su to prošlih godina redovito činili. Najuspješnije tvrtke prema kriterijima HGK-ove  Zlatne kune dobit će automatski poziv za sudjelovanje na Indeksu DOP-a, a svi ostali mogu se prijaviti putem interneta s uvjetom da dokažu da su prošlu godinu završili u financijskom plusu. Na pitanje je li količina sredstava koje tvrtke ulažu u društveno odgovorno poslovanje ujedno i glavni kriterij za dobivanje nagrade Indeksa DOP-a, Matešić odgovara: “Novac nije nikako kriterij za pobjedu”. Dodaje kako se  ni jedno pitanje u prijavi za nagradu, a za srednje i velike tvrtke to je kompleksno ispunjavanje 119 pitanja,  ne boduje prema količini uloženih sredstava već prema kvaliteti procesa, učinaka i sveukupne prakse. Spominje kako ni doniranje novca ne vrednuju  u apsolutnim brojevima već u postocima od ostvarene dobiti što omogućuje i najmanjima da osvoje bodove. 

Kategorije nagrade

Dakako, najmanji i oni najveći nisu u istoj kategoriji pa se nagrade dodjeljuju posebno za male te srednje i velike tvrtke. “Veličina i financijska moć nisu preduvjeti za uspjeh već je to dobra namjera, razumijevanje potreba svoje okoline i napori usmjereni u rješavanje problema na koje se u svome okruženju nailazi u pitanjima okoliša, zaposlenika, lokalne zajednice kao i u odnosima s kupcima, konkurencijom, dioničarima i slično”, spominje Matešić. Iako je Indeks DOP-a potvrda nekoj tvrtki da obavlja dobar posao u području društveno odgovornog poslovanja, nagradu će dobiti samo njih nekoliko, a ostalima je jedan od alata za dokazivanje uspješnosti izrada godišnjeg izvještaja o DOP-u. No ni izvještaj nije lako izraditi kažu iz tvrtke za komunikacije i odnose s javnošću  Hauska & Partner koja je član HR PSOR-a od 2006. godine i koja od 2007. sudjeluje u provođenju aktivnosti na izradi metodologije Indeksa DOP-a i dodjele nagrade, čiji su dobitnik bili tri godine zaredom. “Izvještaj o DOP-u ne može nastati ‘preko noći’. U idealnom slučaju izvještaji su ishod kontinuiranog procesa upravljanja DOP-om tijekom cijele godine. Početna točka svakog izvještaja o DOP-u  je odabir nekog izvještajnog standarda, primjerice smjernica Globalne inicijative za izvještavanje o održivosti ili 10 načela UN Global Compacta. Time se utvrđuje ‘nulto stanje’ i radi inventar dotadašnjih aktivnosti, kako bi se svake sljedeće godine moglo izvijestiti o napretku na temelju dobrovoljno definiranih ciljeva.  Naše sedmogodišnje iskustvo u pripremi izvještaja, što svojih što tuđih, dodatno nas je ojačalo u uvjerenju da u izvještavanju ne vrijedi pristup: “Ovo je zgodno i ostavlja dobar dojam pa ćemo to i objaviti”, objašnjava Andreja Pavlović, starija savjetnica i direktorica DOP-a u  Hauska & Partner Grupi.

Dobar dojam

Pavlović  kao i Matešić spominje kako je sve većem broju investitora koji ‘snimaju’  poslovanje pojedine tvrtke važno sudjelovanje u društveno odgovornom poslovanju. Pavlović kaže kako potencijalni investitor, čitajući izvještaj, mora moći procijeniti je li isplativo ulaganje u neku tvrtku, a odgovor na to pitanje ne daju mu samo financijski, već i nefinancijski podaci, kao na primjer kvaliteta upravljanja, sposobnost zadržavanja zaposlenika i iznos ulaganja u njihovo kontinuirano educiranje, mjere za smanjenje CO2 emisija i ostalo. Upravo zbog   kompleksnosti pripreme izvještaja, uz peti po redu izvještaj svoje tvrtke,  Hauska & Partner izrađuje izvještaje i za druge tvrtke. Ono što  nas je  zanimalo jest koji savjet daju tvrtkama kako bi one  u prezentaciji svojih DOP aktivnosti u medijima izbjegle ostavljanje dojma ‘plitkosti’  posebice kada se radi o humanitarnim akcijama. “Plitkost je moguće izbjeći ukoliko se DOP ne koristi kao alat za oblikovanje pozitivnog dojma, bez da se vodi računa o svim utjecajima neke tvrtke. Primjerice, neki projekt ulaganja u zajednicu može ostaviti lijep dojam, ali ako mediji znaju da ta ista tvrtka ne isplaćuje doprinose za svoje zaposlenike ili šteti okolišu, tada je takav pristup komuniciranju DOP-a zapravo društveno neodgovoran”, spominje Pavlović. Stoga, kaže,  klijentima savjetuju da izvještavaju kontinuirano, točno i uravnoteženo, jer je to jedini način da se prevlada cinizam i nepovjerenje koje mnogi ljudi gaje prema tvrtkama. Govori kako mnogi  misle da tvrtke prije svega interesira profit i tim je važnije pokazati da tvrtke ne mogu biti odgovorne ako nisu financijski uspješne, ali da se isto dobar financijski rezultat ne mora postići na štetu okoliša ili zdravlja i sigurnosti ljudi.

Tekst je preuzet iz posebnog priloga Poslovnog dnevnika 'Društveno odgovorno poslovanje'.