Ministar financija Slavko Linić predstavio je danas prijedlog dugo najavljivanog poreza na nekretnine, po kojem bi se od 1. travnja iduće godine na sve nekretnine trebao plaćati porez po stopi od 1,5 posto na poreznu osnovicu od 70 posto fiskalne vrijednosti nekretnine umanjen za propisane olakšice.

Jedinstvena porezna stopa od 1,5 posto je negdje u europskom prosjeku, a porezna osnovica u Hrvatskoj je čak i povoljnija jer se ne oporezuje 30 posto vrijednosti nekretnine, dok je u Europi to obično oko 20 posto, rekao je Linić.

Na tih 70 posto fiskalne vrijednosti primijenit će se razne olakšice, ovisno o tome koristi li se nekretnina ili ne. Najveće su olakšice za trajno stanovanje – između 88 i 95 posto, a točan iznos utvrđuje lokalna samouprava. Porezne olakšice za povremeno stanovanje iznose od 70 do 85 posto, a o njihovoj visini također odlučuje lokalna samouprava, dok se olakšice za djelatnost zakonski određuju na 20, 40, 60 i 80 posto, ovisno o djelatnosti.

Za nekretnine koje se ne koriste nema olakšica već će se na njih plaćati porez po stopi od 1,5 posto nakon umanjenja porezne osnovice na 70 posto vrijednosti. To je glavna poruka Vlade, kaže Linić, stavite nekretnine u funkciju ili ćete na njih platiti najveći porez.

Najviše porezne olakšice (od 88 do 95 posto) daju se za trajno stanovanje uz prijavljeno prebivalište, a odnose se i na nekretnine u kojima stanuju djeca i roditelji, zaštićeni najmoprimci, prijavljeni podstanari, te na koje je sklopljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju.

Za trajno stanovanje porez ne bi smio biti veći od komunalne naknade, koja će se ukinuti, a nekim stanarima bi porez mogao biti i manji od komunalne naknade, tvrdi Linić.

Olakšice od 70 do 85 posto odnose se na nekretnine koje vlasnik povremeno koristi za stanovanje, a radi se uglavnom o vikendicama, na koje se više neće plaćati dosadašnji porez na vikendice. I građani koji se bave iznajmljivanjem apartmana i soba ("zimmer frei"), a za to plaćaju paušale, ulaze u tu kategoriju olakšica.

Što se tiče olakšica za djelatnost, najveće od 80 posto, odnose se na industriju i proizvodnju, zdravstvenu skrb, obrazovanje i neprofitne djelatnosti, 60 posto je za nekretnine u zakupu, građevinarstvo, prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo, 40 posto se odnosi na trgovinu, a 20 posto na sve ostale nekretnine u kojima se obavlja djelatnost.

Porezni obveznik ubuduće će biti stvarni korisnik nekretnine, što znači domaća ili strana fizička ili pravna osoba, vlasnik, stanar ili korisnik, posjednik, nositelj prava građenja i obveznik nekretnine. Porez se plaća na sve nekretnine osim onih izvan granica građevinskog područja, a za poljoprivredno zemljište će se oporezivanje odrediti posebnim zakonom.

Oslobođeni od poreza su diplomatska i konzularna predstavništva, međunarodne organizacije i Crveni križ, te nekretnine na miniranom području, javna i kulturna dobra, groblja, deponiji smeća, javni zoološki vrtovi, zračne luke, spomen područja, nacionalni parkovi, sportski objekti, nekretnine koje upotrebljavaju vatrogasci i vjerski objekti.

Lokalna samouprava također može, u skladu sa socijalnim programima, osloboditi od poreza umirovljenike, nezaposlene, branitelje ili osobe s invaliditetom koje imaju jednu nekretninu.

Vrijednost svake nekretnine bit će uvedena u fiskalni katastar koji se mora uspostaviti do kraja ožujka, a utvrđivat će se metodom masovne procjene, odnosno uprosječene tržišne cijene. Bilo bi bolje kada bi se mogla utvrditi na temelju prave tržišne vrijednosti, jer će ovako bolje proći oni koji su gradili kuće vrijedne i po desetak milijuna kuna, no zasad je to jedina moguća metoda, kaže Linić.

Ovime su "pale u vodu" sve najave, kojima se plašilo građane, da će porez na nekretnine predstavljati udar na sirotinju ili srednji sloj. Najviše će platiti oni koji imaju najmanje tri stana ili kuće koje ne koriste. To će, prije svega, biti udar na banke i građevinske tvrtke koje drže veliki stambeni fond prazan, a ne žele mu spustiti cijenu, ističe Linić.

Primjena novog poreza trebala bi smanjiti cijene i oživjeti tržište nekretnina, a posebno će pospješiti legalizaciju objekata, sređivanje zemljišnih knjiga i prijavu iznajmljivanja stanova koji su dosad uglavnom izdavani "na crno".

Od toga očekujemo ogromne efekte, možda ne odmah u prvoj godini dok će se novi sustav tek uhodavati, ali idućih godina će se Hrvatska značajno promijeniti nabolje, smatra Linić.

Naglasio je kako će se porezom na nekretnine znatnije rasteretiti cijena rada i osigurati jača decentralizacija jer se od tog poreza financiraju jedinice lokalne samouprave. To će dovesti i do odgovornijeg ponašanja lokalnih vlasti koje će morati pitati građane pristaju li na povećanje poreza u zamjenu za izgradnju nekog objekta, poput škole ili sportske dvorane.

Da je zagrebački gradonačelnik, kao i njegove kolege u drugim gradovima, morao pitati građane hoće li radi izgradnje Arene Zagreb plaćati naknadu od 1000 kuna umjesto 400 kuna, pitanje je bi li danas imali tolike velebne sportske objekte čije je održavanje palo na leđa svih poreznih obveznika, rekao je Linić.

Primjeri i usporedbe

U prezentaciji Ministarstva financija o porezu na nekretnine (s napomenom da je on u funkciji rasterećenja cijene rada i financiranja decentraliziranih funkcija), dano je nekoliko primjera (stranice 24., 25., 26. i 27. prezentacije) po kojima si građani već sada mogu izračunati koliko su dosad plaćali za svoje vikendice i koliko će plaćati ubuduće.

U prezetnaciji stoji usporedba komunalne naknade i poreza na nekretnine uz korištenje olakšice za trajno stanovanje i povremeno stanovanje prema odluci lokalne samouprave.

Istaknuta je i usporedba komunalne naknade i poreza na nekretnine bez korištenja olakšice – "treća" nekretnina. U prezentaciji je dana i usporedba poreza na nekretnine ovisno o olakšici. Prezentacija Ministarstva financija nalazi se u prilogu ovog članka.

>>> Pročitajte Linićevu prezentaciju o porezu na nekretnine, obratite pozornost na stranice 17. i 18.!