Plaće čelnih ljudi domaćih kompanija u prošloj su godini rasle, unatoč sve težim uvjetima poslovanja i krizi. Prema istraživanju o korporativnome upravljanja koje svake godine provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, prosječna fiksna bruto plaća (nepromjenjiva i ne ovisi o rezultatima poslovanja) isplaćena članovima uprave na godišnjoj razini u 2011. iznosila je 575.000 kuna. To je 100.000 kuna više nego 2010. godine, riječ je o rastu od 22 posto. Prosječna varijabilna bruto plaća, koja je uvjetovana rezultatima poslovanja, iznosila je 483.000 kuna i manja jeza 136.000 kuna u odnosu na godinu prije. No raspon isplaćenih bruto plaća drastično je veći nego prijašnjih godina. Naime, prošle godine članovi uprava kompanija koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi primili su bruto plaću u rasponu od 27.000 kuna do više od 20 milijuna kuna.
Znatan skok
Godinu prije i 2009., raspon isplaćenih bruto plaća bio je između 10.000 i do 12,5 milijuna kuna. Prošle godine najmanji bruto varijabilni dio bio je 13.000 kuna, a najveći čaki viši od 17 milijuna kuna. Teoretski, kada bi najveće raspone isplaćenih bruto plaća pripisali jednom čovjeku, ispada da je jedan od čelnika domaće kompanije čije dionice kotiraju na burzi prošle godine mogao dobiti bruto plaću od 37 milijuna kuna. Inače, od ukupno 204 kompanije čije dionice su uvrštene nauređenom tržištu Zagrebačke burze, njih 174 Hanfi je dostavilo tražene podatke, ali samo 17 otkrilo je konkretne iznose isplaćenih varijabilnih plaća članovima uprava.
Nadzornicima manje
Za razliku od primanja vodećih ljudi kompanija, plaće članova Nadzornih odbora su se smanjile. Podaci Hanfe pokazuju da je prosječna bruto naknada člana NO-a tijekom godine iznosila 88.000 kuna. To je dvije trećina manje nego godinu prije kada je prosjek iznosio 318.000 kuna. Ukupno 123 izdavatelja navela su ukupni bruto fiksni iznos isplaćen članovima nadzornog odbora tijekom 2011. godine, a kretao se od tisuću kuna do gotovo dva milijuna kuna, stoji u Hanfinom izvješću.
Tko drži dionice?
Prilično detaljna statistika regulatora tržišta kapitala bavi se i vlasničkom strukturom izlistanih kompanija. Tako financijske institucije i trgovačka društva čine trećinu vlasnika, domaće fizičke osobe čine 22 posto, a javni sektor 15 posto. Promatra li se koncentracija vlasništva, največi dioničari u prosjeku drže 52 posto udjela neke tvrtke dok je godinu prije bila riječ o 51,4 posto. Promatra li se 10 najvećih dioničara, oni u prosjeku drže 82 posto vlasništva jedne kompanije.
Kontrola
Čak 24 tvrtke istom revizoru
Čak 24 kompanije koje kotiraju na ZSE koriste istog revizora. Podaci pokazuju da je 55 različitih revizora lani provjeravalo poslovanje domaćih kompanija.
Cijena od 12 tisuća do pet milijuna kuna
Prosječno, svaki revizor dobio je 545.000 kuna, no raspon je velik. Najmanje što je jedan revizor dobio za svoj posao je 12.000 kuna, a najviše gotovo pet milijuna kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.a ti odnosi mogu se promijeniti jedino revolucijom.oružanom pobunom.bit će, doživjet ćemo je. demokracija je samo njihova demagogija.
NASLOV ,NEKI ČELNICI KOMPANIJA IMAJU BRUTO PLAĆE 2O MILIJUNA KUNA.
NIJE NIŠTA SENZACIONALNO JER KAPITAL ODNOSI NEMAJU DRUŠTVENI KARAKTER ,KAKO TVRDI MARX,JER SU ONI DIO SUSTAVA PRIVATNOG VLASNIŠTVA KADA SAMI ODREĐUJU SVOJ STATUS,SAMI UPRAVLJAJU SVOJIM BOGATSRTVOM ,NEMAJU NIKAKVE DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI NI ZA USPJEH NI ZA NEUSPJEH ,NEMAJU NIKAKVE DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI ZA PROSPERITET I NAPREDAK DRUŠTVENE ZAJEDNICE.
ZA NJIH JE DRUŠTVENA ZAJEDNICA DRŽAVA KOJU SU ONI OFORMILI A KOJA IMA ZADATAK DA IM BUDE NA USLUZI ZA ORGANIZIRANO TRŽIŠTE RADNE SNAGE I POTROŠNJE NJIHOVOG BOGTASTVA NAMJENJENOG ŽIVUĆIM STVORENJIMA DA OPSTANU ,DA SE REPRODUCIRAJU KAO BAZA RESURSA RADNE SNAGE I POTROŠAČA ,ALI SVE POD KONTROLOM DRŽAVE ,KOJA JE SAMO INSTRUMENT ČOPORA UDRUŽENIH KAPITAL VLASNIKA.TREBA ZAKLJUČITI DA JE TO ČOPOR LJUDI KOJI IMAJU SVOJU DRŽAVU I SVOJE LJUDSKE RESURSE KOJIMA UPRAVLJAJU U SKLADU SA SVOJOM MOĆI ,A MOĆ POJEDINCA U TOM ČOPORU ZAVISI OD VELIČINE I SNAGE NJEGOVOG BOGATSTAVA. DAKLE , KAPITALISTIČKA ZAJEDNICA JE NEUREĐENA SAVANA JER NJENI ODNOSI I EGZISTENCIJA NE ZAVISE OD PRIRODNIH I, LJUDSKIH UVJETA NEGO ISKLJUČIVO OD NJIHOVOG INTERNOG DJELOVANJA ,DAKLE ,ODNOSA SNAGA OBILJEŽENIH DATIM BOGATSVOM. ZA SVE POTREBE NJIHOVOG PRIVATNOG POSTOJANJA OSTATAK LJUDSKE ZAJEDNICE IM JE NA RASPOLAGANJU DA POVEĆEVAJU ILI UNAPREĐUJU SVOJE BOGATSVO ,BILO INVENIZNOŠĆU GOSPODARA DA RACIONALNO I RESURSNO KORISTI ROBOVSKU MASU DRUŠTVENE ZAJEDNICE ŽIVIH LJUDI ,ILI ORGANIZIRA RATOVE KOJI MU POMAŽU DA PROŠIRI SVOJ UTJECAJ NA DRUGA TRIŽIŠTA I PRIRODNE RESURSE.
SVE RIZIKE, ČOPOR KAPITAL-VLASNIČKIH ODNOSA, PREVLJUJE NA ROBOVSKU RADNU SNAGU ,KOJA JE UVJEK NA RASPOLAGANJU ZA SVE VRSTE POTKUSURIVANJA.
INTERESANTNO JE KONSTATIRATI DA DANAŠNJI VLADAJUĆI ODNOSI NISU NIŠTA DRUKČIJI OD ONIH IZ MARXOVOG VREMENA KADA IH ON OPISUJE, KAD OPISUJE FRANCUSKE I BRITANSKE INDUSTRIJSKE CENTRE U KOJIM JE KONCENTRIRAN VELIKI BROJ RADNE SNAGE ,NAJČEĆE SU TO SIROMAŠNI IRCI ,KAO NAJMASOVNIJI DIO, ,KADA TI RADNICI POHRLE NA GRADSKE TRŽNICE U POSLIJEPODNEVNIM SATIMA DA PRIJE SMETLARA POKUPE GNJILI KROMPIR I OSTALE ODBAĆENE PREDMETE I NAMIRNICE KOJIM BI DOPUNULI SVOJ JELOVNIK I UOPĆE OPSTANAK, JER NJIHOVE NAJAMNINE NISU BILE DOVOLJNE NI ZA PROSTU REPRODUKCIJU RADNE SNAGE ,A NJIOHOVE ŽENE SU SE PRODAVALE PO BORDELIMA KAKO BI POBOLJŠALE OBITELJSKU EGZISTENCIJU.
SRAM ME JE ŠTO TO VRIJEME MORAM UPOREDITI SA NAŠIM DANAŠNJIM ,U DRUGOJ DEKADI 21 –VOG STOLJEĆEA,KADA NAŠI RADNICI I PENZIONERI KOPAJU PO KONTEJNERIMA I TRŽNICAMA ,UPRAVO NA ISTI NAČIN KO MARXOVI PRIJE 15O GODINA.
SRAM ME JE DA MORAM KONSTATIRATI KAKO SU DANAŠNJI VLADAJUĆI DRUŠTVENI ODNOSI NAJSLIČNIJI ONDAŠNJIM ,MARXOVIM ILI IDENTIČNI ,I DA SE PROBUDI KARL MRX NE BI VJEROVAO DA DRUŠTVENA SVIJEST STOLUJE NE NIVOU NA KOJEM JE BILA U 18 I 19 –TOM STOLJEĆU. DA SADAŠNJI RADNICI ,KAO NEKADA IRCI PO FARNCUSKIM INDUSRIJSKIM I ENGLESKIM INDUSTRIJSKIM CENTRIMA TRAŽAE GNJILI KROMPIR ODBAČEN NA GRADSKIM, TRŽNICAMA I DRUGE OTPATKE KAKO BI SE PREHRANILI .
DANAS NAŠI GRAĐANI U HRVATSKOJ ,A TAKO SE DEŠAVA U CIJELOJ EVROPI ,PREKOPAVAJU KONTEJNERE ZA SMEĆE NEBI LI NAŠLI NEKE KORISNE PREDMETE ILI HRANJIVE NAMIRNICE DA PREŽIVI , DA ODRŽI EGZISTENCIJU.
A ODGOVORNOST DANAŠNJIH VLASNIKA ,JUČER OPLJAČKANE DRUŠTVENE IMOVINE,A DANAS VLASNIKA PODUZEĆA ,BEZ IKAKVE ODGOVORNOSTI OTPUŠTAJU RADNU SNAGU , A ONIM OSTATKOM OSTATAKA UPRAVLJU BAHATO, NEODGOVORNO ,PA I OVI PODACI O PLAĆAMA SU PRAVA POTVRDA TOGA.
Uključite se u raspravu