Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš uputio je danas, u ime Senata zagrebačkoga Sveučilišta, pismo premijeru Zoranu Milanoviću u kojemu upozorava da sadašnja kriza financiranja znanstvene djelatnosti nosi veliku opasnost za to sveučilište jer bi mogla poništiti veliki dio postignutoga napretka na tome području te ističe da je potrebno vrlo pažljivo usmjeravanje i raspoređivanje ograničenih sredstava kako bismo prebrodili ovaj krizni period.

Sa sadržajem pisma rektor Bjeliš upoznao je novinare na današnjoj konferenciji u sveučilišnu Rektoratu, na kojoj je bilo riječi i o drugom temama i zaključcima jučerašnje sjednice Senata.

Bjeliš je u pismu napomenuo kako vjeruje da će se premijer Milanović "složiti kako Hrvatska nema drugoga puta nego da napredak istraživanja postavi kao glavni prioritet svoga strateškog razvoja", kao i da mu se u ovoj osobito osjetljivoj situaciji obraća kao rektor najveće i znanstveno najproduktivnije, međunarodno prepoznatljive znanstveno-istraživačke institucije uključene među 500 najboljih svjetskih sveučilišta.

Rektor dodaje kako "Sveučilište teško može prihvatiti da je istraživanje u ovome trenutku doista dio vizije napretka naše države, kad se sredstva za projekte smanjuju za gotovo 30 posto (što nadmašuje sve druge značajne negativne pokazatelj u našem gospodarstvu ili u raspodjeli budžetskih sredstava), postupno se ukida mogućnost nabave kapitalne opreme, nema novih znanstveno-novačkih mjesta, nema poticajnih sredstava i/ili stipendija za doktorsku izobrazbu.

U pismu Bjeliš skreće pozornost premijeru i na neke brojčane pokazatelje, pa tako navodi da su u 2008. sredstva za znanstvene projekte iznosila zaokruženo 137 milijuna kuna te da su od tada konstantno padala pa su do 2012. došla na 101 milijun kuna, s projekcijom da budu 50 milijuna kuna u 2013. i 2014. Pri tomu, napominje da je predloženo rješenje da se to nadoknadi kroz sredstva Hrvatske zaklade za znanost, koja bi s nekih deset milijuna kuna u ovoj godini došla do 60 milijuna kuna u 2013. i 2014., ali da tu posebno veliki problem predstavlja činjenica da će, zbog implementacije novih zakonskih odredaba iz ljeta ove godine i zbog cjelokupnoga procesa prikupljanja i ocjenjivanja novih projekta, Hrvatska zaklada za znanost najranije za godinu dana – tek u drugoj polovici 2013. biti u stanju efektivno financirati novu seriju projekata.

Naveo je i primjer da je za znanstvenu opremu 2008. izdvojeno više od 28 milijuna kuna, što je smanjivano iz godine u godinu da bi ove godine bilo manje od milijun kuna.

Spomenuo je i podatke o broju stalno zaposlenih istraživača na tisuću zaposlenih stanovnika neke zemlje u razdoblju od 2000. do 2009. koje je nedavno objavila Europska komisija po kojima je taj broj u Hrvatskoj pao s 3,65 na 3,60, a u Sloveniji narastao s 4,49 na 7,15, te dodao da , primjerice, na Islandu on iznosi 15,97, a u Finskoj 15,25.

Rektor Bjeliš zaključio je kako iz toga "postaje jasno da uz takav prijedlog istraživanje na Sveučilištu u Zagrebu jednostavno ne može preživjeti".

O pismu upućenom premijeru Milanoviću rektor Bjeliš izvijestio je i mjerodavnoga ministra Željka Jovanovića, a na novinarsko pitanje očekuje li da će mu premijer Milanović odgovoriti rekao je da će tražiti da ga Milanović primi .