Financijski direktori u Hrvatskoj smatraju da iduće godine gospodarstvo neće rasti, više od polovice misli da će nezaposlenost nastaviti sa uzlaznim trendom, a za isti broj njih u idućih će godinu dana restrukturiranje biti glavni prioritet. Rezultati su to istraživanja koje je provela revizorska kuća Deloitte među financijskim direktorima u Hrvatskoj i još sedam zemalja srednje Europe. Ovo je treće takvo istraživanje koje je Deloitte proveo u posljednje dvije godine. Anketna pitanja poslali su u 200 najvećih kompanija u Hrvatskoj, a samo 51 financijski direktor odlučio je sudjelovati u istraživanju. Dvadeset posto anketiranih direktora je iz bankovnog sektora, sudjelovale su najveće banke u Hrvatskoj, kažu u Deloitteu. Rezultati pokazuju da je glavni izazov s kojim se financijski direktori susreću financijska nesigurnost, a dvije trećine ispitanih ističe da je ona visoka. Istraživanje pokazuje i da domaći financijski direktori očekuju da će Vlada u idućoj godini očuvati trenutnu razinu kreditnog rejtinga i stabilnost valute te da će kontrolirati inflaciju i osigurati fiskalnu stabilnost.

Nedostupni krediti
Trećina njih upozorava da su im krediti banaka teško dostupni, a gotovo polovica misli da se troškovi finaciranja neće mijenjati u idućoj godini. Unatoč općem pesimizmu istraživanje pokazuje i mali napredak ka pozitivnijim stavovima. Naime, sve je veći udio domaćih financijskih direktora koji smatra da je financijska perspektiva njihovih tvrtki bolja nego što je bila prije pola godine kada je napravljeno posljednje istraživanje. Riječ je o polovici ispitanika, odnosno, 35 posto kaže da je ta perspektiva donekle optimistična, a 14 posto su izraziti optimisti. "Optimizam se povećao, ali to još uvijek ne djeluje pretjerano ohrabrujuće. Pola ispitanih optimistično je glede budućnosti svojih kompanija. No u istraživanju s početka godine, samo tri posto njih bilo je vrlo optimistično, a sada ih je 14 posto", izjavio je Alen Ambrinac, direktor u Deloitteovom Odjelu revizije. Ove rezultate uspoređuje sa ostalim državama i kaže kako su primjerice u Poljskoj prije šest mjeseci bilo znatno optimističniji nego danas, a Česi i Slovaci daleko su najveći optimisti u regiji. Sličan trend primjećen je i kod spremnosti preuzimanja rizika. Nešto više od dvadeset posto ispitanih direktora spremno je u ovim okolnostima preuzeti rizik.

Slovenci još oprezniji
"Direktori ističu da nije vrijeme za preuzimanje rizika, no određeni pozitivni trendovi postoje. Početkom godine 12 posto direktora bilo je spremno preuzeti rizik, sada ih je puno više", kaže Ambrinac. Ističe kako su u regiji direktori u Bugarskoj najspremniji preuzeti rizik. Slijede Poljaci, pa onda Hrvati. "U Sloveniji niti jedan direktor nije spreman preuzeti rizik", zaključuje Ambrinac.